Saa sita zageze i Walikale na Point-zero! Agahenge Perezida Laurenço yasabye karubahirizwa?
Aka gahenge kagomba kubahirizwa uyu munsi kasabwe mugihe muri iki cyumweru mu karere k’imisozi miremire ya Fizi mu ntara ya Kivu y’Epfo hakomeje imirwano.
Incamake
- Irani n'Uburusiya bazakora imyitozo ya gisirikare mu nyanja ya Oman ku wa kane
- Amavuta yo guhindura uruhu arimo kugurishwa aho bacururiza inyama mu Bwongereza- Ikigo gishinzwe kugenzura ubucuruzi
- Saa sita irageze i Walikale na Point-zero! Agahenge Perezida Laurenço yasabye karubahirizwa?
- 'Afrika dushaka yiyubaka uno musi, si ejo' – Menya intego nyamukuru za Ndayishimiye nk'indongozi y'Ubumwe bwa Afrika kuva mu mpera z'indwi iheze.
- Intambara muri Ukraine: Intumwa ya Amerika Steve Witkoff abona ko ibiganiro vyashitse ku 'ntambwe nziza'.
- Irani ivuga ko yo n'Amerika bageze ku 'mahame ngenderwaho' mu biganiro kuri nikleyeri.
- Malawi: Baracyekwa kwiyoberanya ko bagiye gushyingura bagapakira amakara mu modoka itwara umurambo.
- Umusi wa mbere w'ibiganiro hagati y'Uburusiya na Ukraine i Genève warangiye ata kinini bashitseko.
Amakuru y'ikibiriraho
Bernard Bankukira, Didier Bikorimana , Samba Cyuzuzo na Dinah Gahamanyi
Aha niho dusoreje aya makuru y'ikirabiriraho kuruyu munsi. Mwakoze kubana natwe n'ahejo mugitondo.
Ghana yagaragaje pasiporo y'Umurusiya washyize ahagaragara amafoto y'urukozasoni y'abagore

Ahavuye isanamu, Minister
Minisitiri w’Itumanaho muri Ghana, Samuel Nartey George, yashyize ahagaragara ifoto y’umugabo w’Umurusiya wafashe amafoto y’abagore y'urukozasoni mu ibanga akanayashyira ahagaragara.
Ghana irimo gukurikirana iki kibazo kugira ngo uyu mugabo ashyikirizwe ubutabera.
Minisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Ghana yahamagaye ambasaderi w’Uburusiya muri icyo gihugu maze bivugwa ko ibihugu byombi "byari bikorana kugira ngo bibone uwo mugabo."
Mu kiganiro n'abanyamakuru i Accra, Minisitiri w'Itumanaho Samuel George yashyize ahagaragara pasiporo y'uyu mugabo, akaba yitwa Vladislav Liukov.
Samuel George yagize ati "minisiteri z'itumanaho n'uburinganire zizi uyu mugabo n'uburyo uyu gihugu."
Yavuze ko hari abagore batanze ibirego byemewe bizashyikirizwa ibiro by'umushinjacyaha mukuru kugira ngo bifatirwe ingamba.
Yavuze ko "abapolisi n'inzego zishinzwe umutekano w'ikoranabuhanga bazashyikiriza ikibazo igipolisi mpuzamahanga (Interpol) kugira ngo itange impapuro mpuzamahanga zo guta muri yombi uyu mugabo."
Minisitiri yavuze kandi ko urwego rushinzwe umutekano w’ikoranabuhanga rwakoze iperereza kuri iki kibazo rurimo kwitegura gushinja ukekwaho icyaha adahari.
Abanya-Ghana benshi barashaka ko ukekwaho icyaha atabwa muri yombi mu gihe hari abantu bavuga ko abahohotewe biyemereye ubwabo.
Minisitiri w’uburinganire muri Ghana Agness Naa Momo Lartey yagize ati “abagore bose bashyizwe ku mbuga nkoranyambaga si bo bahuye n’uwo bakekwaho icyaha.”
Yagize ati "bamwe muri aba bagore bariyahura, cyane cyane abatari bafitanye umubano w'imibonano mpuzabitsina n'ukekwaho icyaha."
Agnes Naa Momo Lartey yifuza ko abahohotewe bagaragarizwa impuhwe mu gihe minisiteri ye ikomeje gutanga ubufasha bw'ihungabana mutwe ku bagaragaje ko bababajwe no kuba amafoto yabo yarasakajwe.
Iperereza rya mbere ryakozwe n'inzego zishinzwe umutekano w'ikoranabuhanga ryagaragaje ko ukekwaho gufata amajwi y'imibonano mpuzabitsina n'abagore bamwe kandi yaninjije amafaranga binyuze ku mbuga za interineti.
Itegeko ryo muri Ghana rishinzwe umutekano w’ikoranabuhanga (Cybersecurity Act, 2020) ribuza gufata no gukwirakwiza amashusho y’imibonano mpuzabitsina nta ruhushya.
Umuntu uhamwe n'icyaha ashobora gufungwa imyaka 25.
SIDA: Wa muti wa Lenacapavir wageze muri Kenya 'igihugu cya mbere mu karere ugezemo'

Ahavuye isanamu, AFP via Getty Images
Icyiciciro cya mbere kigizwe na doze 21,000 z’umuti wa Lenacapavir cyageze muri Kenya mu ijoro ryo ku wa kabiri, nk’uko byemezwa n’abashinzwe ubuzima muri iki gihugu.
Uyu ni umuti mushya wo guterwa ufatwa rimwe mu mezi atandatu ukarinda kwandura virusi ya SIDA cyangwa kuyanduza, ukanasimbura ibinini bya buri munsi bigabanya ubukana bwa VIH/HIV bifatwa n'abanduye.
Ibinyamakuru muri Kenya bivuga ko yabaye igihugu cya mbere kigezemo uyu muti, ukorwa n’uruganda GiLead Sciences rwo muri Amerika, mu bihugu byo muri Afurika y’iburasirazuba.
Abashinzwe ubuzima bavuga ko uyu muti uzagabanya inshuro zirenga ebyiri ikiguzi cy'imiti igabanya ubukana, kandi ugakuraho impungenge ziriho kubera igabanuka ry'inkunga ya Amerika mu kurwanya SIDA ku isi.
Mu Ugushyingo (11) umwaka ushize Eswatini na Zambia byabaye ibihugu bya mbere muri Afurika byakiriye umuti wa Lenacapavir uvuye ku ruganda ruwukora rwa Gilead Sciences.
Ibindi bihugu bitegereje kwakira kuri uwo muti birimo; Botswana, Malawi, Namibia, Rwanda, Tanzania, Uganda na Zimbabwe.
Ambasade ya Amerika muri Kenya ivuga ko kuhagera k’uyu muti ari “ukuhagera kw’icyizere”.
Izindi nkuru wasoma:
Irani n'Uburusiya bazakora imyitozo ya gisirikare mu nyanja ya Oman ku wa kane

Ahavuye isanamu, IRNA
Insiguro y'isanamu, Umuyobozi w'ingabo zirwanira mu mazi wa Iran Admiral Hassan Maghsoudloo ari iruhande rwa Liyetona Alexei Sergeev ukuriye itsinda ry'abasirikare b'Abarusiya. Iran n'Uburusiya bazakora imyitozo ya gisirikare yo mu mazi mu Nyanja ya Oman no mu majyaruguru y'Inyanja y'Ubuhinde ejo ku wa Kane.
Nk’uko ibiro ntaramakuru bya IRNA bibivuga, umukuru wungirije wa gisirikare Hassan Maghsoudlou, akaba n’umuvugizi w’imyitozo y’ingabo zirwanira mu mazi za Iran n’iz’Uburusiya, yagize ati:
"Imyitozo y’ingabo zirwanira mu mazi za Repubulika ya Kiyisilamu ya Iran n’iz’Uburusiya izabera ejo mu Nyanja ya Oman no mu majyaruguru y’inyanja y’Abahinde."
Iran ivuga ko intego y'iyi myitozo ari uguteza imbere umutekano n’imikoranire irambye mu mazi mu nyanja ya Oman no mu majyaruguru y’inyanja y’Ubuhinde hamwe no "guhuza ibikorwa bihuriweho n'impande zombi mu kurwanya ibikorwa bibangamira umutekano wo mu mazi, cyane cyane mu rwego rwo kurinda amato y'ubucuruzi n'amato y'intambara, ndetse no kurwanya iterabwoba ryo mu mazi".
Iyi myitozo ivuzwe mu gihe muri iki cyumweru ubwato bw'intambara bwa Amerika USS Abraham Lincoln bwagaragaye mu nyanja ya Oman ahatari kure cyane ya Iran, mu gihe umwuka ukomeje kutaba mwiza hagati ya Amerika na Iran nubwo impande zombi ziri mu biganiro.
Iyi myitozo irakorwa nyuma y'iminsi mike habaye iyindi myitozo y'ingabo za Iran mu mazi yo mu muhora wa Hormuz, kandi ibi birimo kuba mugihe hariho ubushyamirane bwa gisirikare hagati ya Irani na Leta Zunze Ubumwe za Amerika ndetse no kwiyongerwa kw'ingabo za Amerika muri ako karere.

Ahavuye isanamu, Google
Insiguro y'isanamu, Iran n'Uburusiya barakora imyitozo hafi y'inyanja ya Oman Amavuta yo guhindura uruhu arimo kugurishwa aho bacururiza inyama mu Bwongereza- Ikigo gishinzwe kugenzura ubucuruzi

Ahavuye isanamu, Getty Images
Itsinda ry’abashinzwe kugenzura imiterere y’uruhu riravuga ko ibicuruzwa bitemewe n’amategeko bigurishwa mu maduka y’inyama n’amaduka y’ibiribwa atandukanye hirya no hino mu Bwongereza ndetse no kuri interineti.
Ikigo gishinzwe kugenzura ubucuruzi (CTSI) cyavuze ko ibicuruzwa biteje akaga kandi bitemewe n’amategeko birimo kugaragara ahantu henshi hatandukanye.
Yabwiye abaturage kwirinda amavuta yo kwisiga atukuza uruhu no gutanga raporo ku maduka akomeje kuyagurisha.

Ahavuye isanamu, Southwark Trading Standards
Insiguro y'isanamu, Umucuruzi w’inyama mu mujyi wa Southwark yacuruzaga ibintu bitemewe byo ktukuza uruhu, bigaragara hano hejuru Tendy Lindsay, umwe mu bagize CTSI akaba n'uwahoze ari perezida wayo, yagize ati: “Nk'umugore w'umwirabura kandi umaze igihe kinini aharanira uburinganire, n’ubudasa ndashaka gusobanura neza ko kugurisha aya amavuta atemewe cyangwa se ibinti bintu bitemewe n'amategeko byo guhindura ibara ry'uruhu atari bibi gusa, ahubwo ni ntibyemewe n'amategeko.”
CTSI yavuze ko byinshi muri ibyo bicuruzwa byabujijwe kubera ko birimo ibintu nka hydroquinone, mercure, na corticosteroids byangiza uruhu.
Izindi nkuru wasoma:
Saa sita irageze i Walikale na Point-zero! Agahenge Perezida Laurenço yasabye karubahirizwa?

Ahavuye isanamu, FARDC
Insiguro y'isanamu, Ingabo za FARDC Benshi biteze kureba niba agahenge kasabwe na Perezida João Laurenço wa Angola gatangira kubahirizwa kuva saa sita z’amanywa kuri uyu wa gatatu hagati y’ingabo za leta ya DR Congo n’imitwe y’inyeshyamba bahanganye mu burasirazuba bw’iki gihugu.
Nk’uko Laurenço yari yabisabye impande zombi, leta ya Kinshasa yemeye kumugaragaro iyubahirizwa ry’ako gahenge uyu munsi.
Benjamin Mbonimpa, umunyamabanga wa AFC/M23 ku wa gatanu ushize avuga ku gahenge kasabwe na Angola yagize ati: “Ntitwumva inzira ya Angola”, ashimangira ko bo bitaye ku buhuza bwa Qatar.
Aka gahenge kagomba kubahirizwa uyu munsi kasabwe mugihe muri iki cyumweru mu karere k’imisozi miremire ya Fizi mu ntara ya Kivu y’Epfo hakomeje imirwano.
Ingabo za leta zifatanyije na Wazalendo n’ingabo z’u Burundi zirimo kurwana n’abarwanyi ba Twirwaneho bafatanya na M23, bashinjwa na Kinshasa ko bafashwa n’ingabo z’u Rwanda.
Mu kwezi gushize ingabo za FARDC zatangaje ko zifite intego yo kwisubiza ku ngufu agace ka Minembwe Centre kamaze umwaka gafashwe n’abarwanyi ba Twitwaneho.
Imirwano ikomeye muri iki cyumweru yavuzwe hafi y’agace k’ingenzi mu bya gisirikare ka Point-Zero kari ku ntera ya kilometero zisaga 100 mu majyepfo ashyira uburengerazuba bwa Uvira.
M23 ivuga ko itarebwa n’inama zabereye i Lome muri Togo n’i Luanda muri Angola mu kwezi gushize no muri uku kwezi “kuko itazitumiwemo” kandi “itamenyeshejwe”.
Izo nama ziri mu muhate w’Umuryango w’Ubumwe bwa Afurika wayoborwaga na João Laurenço, wagennye Perezida Faure Gnassingbe wa Togo nk’umuhuza muri iki kibazo, ukanashyiraho itsinda ry’abahuza rikuriwe na Olusegun Obasanjo.
Impande zihanganye, mbere zagiye zumvikana agahenge ariko ntikubahirizwe. Buri ruhande rugashinja urundi ko ari rwo ruhonyora ibyumvikanyeho rukaba urwa mbere gutera.
Agahenge kasabwe na Perezida wa Angola kugeza ubu uburyo bwo kugenzura iyubahirizwa ryako ntabwo ryatangajwe.
Izindi nkuru wasoma:
'Afrika dushaka yiyubaka uno musi, si ejo' – Menya intego nyamukuru za Ndayishimiye muri AU

Ahavuye isanamu, Evariste Ndayishimiye/X
“Afrika dushaka yiyubaka uno musi, si ejo”, ni co civugo ca Perezida Evariste Ndayishimiye w’Uburundi arongoye Ubumwe bwa Afrika kuva mu mpera z’indwi iheze, nk’uko bisigurwa na Willy Nyamitwe aserukira Uburundi i Addis Abeba.
Mu kiganiro ku rubuga rwa X rw’uno muryango, ambasaderi Nyamitwe avuga ko Perezida Ndayishimiye ashira imbere intego nyamukuru zitatu zishingiye ku civugo c’uno muryango c’uno mwaka.
Ico civugo ni ukuronsaamazi meza n’isuku, hamwe rero no gutsimbataza amahoro n’umutekano, be no kuzamura Afrika biciye mu kwongereza ubushobozi no mu guteza imbere urwaruka n’abakenyezi.
Abajijwe ico Uburundi butegekanya gukora mu gutsimbataza ubucuti hagati y’Ubumwe bwa Afrika n’amakungu, Willy Nyamitwe avuga ko igikorwa nyamukuru ari ugukomeza ugukorana hagati y'ibihugu.
Ati: "Afrika ntishobora gusigara inyuma, itegerezwa gukora ibishoboka vyose mu kuzigama no kubungabiunga ugukorana hagati y'ibihugu. Ni co gituma muri iki gihe c’uburongozi bw’Uburundi, dushaka kuzigama inyungu ibihugu vyashitseko mu gukorera hamwe."
Ndayishimiye afise ikiringo c’umwaka kugira ngo atange intererano yiwe ngo Ubumwe bwa Afrika buzoshike ku ntego bwihaye ishingiye ku civugo ngo “Afrika Dushaka” ko gushika mu 2063 woba umugabane uteye imbere kandi utarimwo intambara.
Hagati aho, Perezida Ndayishimiye ashikiriye aya mabanga mu gihe umugabane wa Afrika uri mu bibazo bikomeye, bituma haba ababona ko uno muryango udashoboye wo nyene ubwayo kubitorera umuti.
Ayandi makuru hano:
Intambara muri Ukraine: Intumwa ya Amerika Steve Witkoff abona ko ibiganiro vyashitse ku ‘ntambwe nziza’

Ahavuye isanamu, Getty Images
Insiguro y'isanamu, Steve Witkoff ni we ahagarariye ibiganiro hagati y'Uburusiya na Ukraine i Genève mu Buswisi Intumwa ya Amerika Steve Witkoff avuga ko ibiganiro hagati ya Ukraine n’Uburusiya vyashitse ku “ntambwe nziza” iganisha kw’irangiza ry’intambara, mu gihe impande zompi zitegurira umusi ugira kabiri w’ibiganiro bibera i Genève mu Busuwisi kuri uno wa gatatu.
Witkoff yanditse ku rubuga rwa X ati: "Igikorwa ciza ca Perezida Trump co guhuza impande zihanganye muri ino ntambara cashitse ku ntambwe nziza, kandi turishimiye gukora turongowe na we mu ntumbero yo guhagarika ubu bwicanyi muri ino ntambara y’ubugome.”
Hagati aho, icizere co gutorera umuti iyi ntambara muri ibi biganiro kiri hasi, mu gihe Uburusiya butariko buratezura ku vyo busaba Ukraine ko ibuhebera ubutaka bwayo.
Perezida Donald Trump wa Amerika aherutse kuvuga ko Ukraine ari yo vyose bihagazeko kugira ngo ibi biganiro bibera mu Buswisi bigende neza, ariko ntaco yavuze ku Burusiya.
Zelensky abandanya avuga ko ivyo igihugu ciwe kiriko kirasabwa guheba birengeye cane ibisabwa Uburusiya.
Uburusiya bugenzura hafi 20% y’ubutaka bwa Ukraine, harimwo uturere tutari duto tw’akarere ka Donbas. Kremlin ishaka ko Ukraine irekura igice kigisigaye mu minwe yayo muri ako karere, ikintu Ukraine itarota yemera.
Ku yandi makuru kuri ino ntambara, injira hano:
Irani ivuga ko yo n'Amerika bageze ku 'mahame ngenderwaho' mu biganiro kuri nikleyeri

Ahavuye isanamu, Reuters
Insiguro y'isanamu, Ibiganiro bibera muri ambasade ya Omani i Genève mu Busuwisi Irani ivuga ko yageze ku bwumvikane n’Amerika ku “mahame ngenderwaho” y’ingenzi mu gucyemura ubushyamirane bw’ibihugu byombi kuri gahunda ya nikleyeri ya Irani.
Nyuma y’ibiganiro byo mu buryo buziguye by’i Genève mu Busuwisi, Minisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Irani Abbas Araghchi yongeyeho ko hari akazi kagicyeneye gukorwa. Amerika yavuze ko “intambwe yatewe”.
Badr Albusaidi, Minisitiri w’ububanyi n’amahanga wa Oman – igihugu cy’umuhuza muri ibi biganiro - yavuze ko ibiganiro “byarangiranye n’intambwe nziza yerekeza ku kumenya intego zihuriweho hamwe n’ibibazo bya tekinike bijyanye”.
Iyo nama yakurikiye inkeke nyinshi Amerika yakomeje gushyira kuri Irani kubera ihashya ryiciwemo abantu ry’imyigaragambyo y’abamagana leta ya Irani, no kubera ibikorwa byayo bya nikleyeri.
Mbere, Perezida w’Amerika Donald Trump yari yavuze ko Irani ishaka kugirana amasezerano n’Amerika.
Amerika n’inshuti zayo z’i Burayi bacyeka ko Irani irimo gukomeza kwerekeza ku ikorwa ry’intwaro kirimbuzi ya nikleyeri, ikintu Irani yakomeje guhakana.
Mbere y’ibyo biganiro byo ku wa kabiri, byabereye mu rugo rw’ambasaderi wa Oman ruri i Genève, Irani yavuze ko izibanda kuri gahunda yayo ya nikleyeri hamwe no kuba yakurirwaho ibihano by’ubukungu Amerika yayifatiye.
Mbere, Amerika yagaragaje ko ishaka no kuganira ku zindi ngingo, zirimo nk’ikorwa ry’ibisasu bya misile rya Irani.
Izindi nkuru wasoma:
Malawi: Baracyekwa kwiyoberanya ko bagiye gushyingura bagapakira amakara mu modoka itwara umurambo

Ahavuye isanamu, Getty Images
Insiguro y'isanamu, Icuruzwa ry'amakara rya magendu rigira uruhare mu kwangiza amashyamba muri Malawi, mu gihe amakara acyenerwa cyane mu guteka muri icyo gihugu (ifoto yo mu bubiko) Polisi ya Malawi irimo gushakisha abantu icyenda batorotse kasho nyuma yo gufatwa bashinjwa gukora magendu y’imifuka y’amakara bayihishe mu modoka itwara imirambo, yari yiyoberanyije mu modoka zindi z’abitabiriye umuhango wo gushyingura.
Abategetsi bashinzwe amashyamba, ku makuru bari bahawe n’uwabibonye, bavuga ko bafatiye iyo modoka kuri bariyeri hafi y’umujyi wa Blantyre, wa kabiri ukomeye muri icyo gihugu.
Imbere muri iyo modoka, basanzemo isanduku irimo ubusa yashyizwe hejuru y’imifuka myinshi y’amakara, bigereranywa ko yari ifite agaciro k’amadolari 1,700 y’Amerika (ni hafi miliyoni 2,5 uyavunje mu mafaranga y’u Rwanda), nkuko bitangazwa n’ibiro ntaramakuru Reuters.
Ariko uwari ushinzwe guhuza ibikorwa byo gushyingura yabwiye BBC ko umushoferi w’iyo modoka yari avuye gusura umuryango wagize ibyago, nuko agura iyo mifuka y’amakara, nyuma yaje gufatirwa.
Ubucuruzi bwa magendu y’amakara, acyenerwa cyane mu guteka, buri henshi muri Malawi.
William Mitembe, umutegetsi ushinzwe amashyamba, yabwiye ibitangazamakuru byo muri Malawi ko icyo gikorwa (operation) cyabaye mu mpera y’icyumweru gishize, ari yo “magendu y’amakara ya mbere igoye cyane ibayeho mu mateka y’iki gihugu”.
Hector Nkawihe, undi mutegetsi w’amashyamba, yabwiye Reuters ko imifuka hafi 30 y’amakara yari ihishwe mu isanduku irimo ubusa, yafatiwe mu igenzura risanzwe rikorwa kuri bariyeri yo mu karere ka Chikwawa, kari mu ntera ya kilometero hafi 40 mu majyepfo ya Blantyre.
Ariko mu kiganiro na BBC, umukuru wa kompanyi ikora ibikorwa byo gushyingura yari ishinzwe iby’uwo muhango, we yabivuze ukundi.
Patrick Dimba yavuze ko umushoferi w’iyo modoka yari yoherejwe mu muryango atwaye amasanduku abiri kugira ngo uhitemo iyo ushaka gukoresha.
Nuko ubwo yari avuyeyo atwaye iyo sanduku yari isigaye irimo ubusa, agura imifuka 11 y’amakara.
Dimba avuga ko nta bandi bagenzi bari bari muri iyo modoka itwara umurambo ubwo yahagarikwaga kuri bariyeri.
Ariko umuvugizi wa polisi yabwiye Reuters ko abantu icyenda bacyekwa bakidegembya ndetse ko batarashyirirwaho ibirego.
Nkawihe yavuze ko abacyekwa bari bafunzwe by’akanya gato, nyuma yaho baratoroka, basiga iyo modoka yafashwe, ikoreshwa mu bikorwa byo gushyingura.
Yongeyeho ati: “Bashobora kuregwa ibirego bibiri byo kugira, mu buryo bunyuranyije n’amategeko, ibikomoka ku mashyamba no kubitwara.”
Mu gihe baba bahamwe n’ibyo byaha, abacyekwa bashobora gufungwa imyaka itanu cyangwa bagacibwa amande.
Ubucuruzi bunyuranyije n’amategeko bw’amakara bureze muri Malawi ndetse ni kimwe mu bintu bikomeye byangiza amashyamba. Benshi mu Banya-Malawi bacungira ku makara mu guteka kubera ko umuriro w’amashanyarazi ukunze kubura.
Mu kwezi gushize, urwego rwa Malawi rushinzwe ingufu z’amashanyarazi rwatumbagije ibiciro bya lisansi na mazutu ku kigero kirenga 40%, biba ubwa kabiri igiciro cy’ibikomoka kuri peteroli cyiyongereye mu mezi ane ashize.
Perezida Peter Mutharika, wasubiye ku butegetsi mu mwaka ushize, akomeje kugerageza kuzahura ubukungu bucumbagira bwa Malawi.
Izindi nkuru wasoma:
Umusi wa mbere w'ibiganiro hagati y'Uburusiya na Ukraine i Genève warangiye ata kinini gishitsweko

Ahavuye isanamu, State Emergency Service of Ukraine/Anadolu via Getty Images
Intumwa z’Uburusiya n’iza Ukraine zarangije umusi wa mbere w’ibiganiro bigira gatatu bihagarariwe na Amerika i Genève mu Busuwisi ata cizere kinini ko intambara yoba igiye kurangira ubu bwa vuba, mu gihe Kremlin (ibiro vy’umukuru w’igihugu c’Uburusiya) iboneka ko itaratezura mu vyo isaba.
Hagati aho, nta joro ryijana ibitero vy’Uburusiya bitihaye inkumbi, cane cane ku masoko ntanganguvu ya Ukraine, muri kino gihe c’ubukonje bwinshi cane.
Amasaha makeya gusa imbere y’uko intumwa z’ibi bihugu zibonanira i Geneva, Uburusiya bwakoze igitero gikomeye c’uruvangatirane kuri Ukraine, aho za ndege zitajamwo abadereva (drone) 400 hamwe n’ibisasu vya misire vyababa 30, vyatewe ku bisagara 12. Nibura abantu batatu ni bo bishwe nk’uko abategetsi ba Ukraine babivuga.
Si Uburusiya gusa bwakoze ibitero, kuko ubushikiranganji bwabwo bujejwe kwivuna abansi bwatangaje ko bwasubije inyuma igitero c’amadrone arenga 150 ya Ukraine, mu gihe ikigo gihungura igitoro cabonetse kiriko kirasha inyuma y’igitero ca drone ya Ukraine.
Mu butumwa bwa videwo ejo ku wa kabiri, Perezida Volodymyr Zelensky wa Ukraine yavuze ko igihugu ciwe citeguriye guhagarika ibitero nk’uko Amerika yabisavye impande zompi.
"Nta ntambara dukeneye”, ni ko avuga, ashimangira ko “twebwe turiko turwanira igihugu cacu, ukwikukira kwacu”.
Abandanya ati: "Turiteguriye kandi vuba gutera intambwe iganisha ku masezerano nyayo yo guhagarika intambara. Ikibazo gisigaye ku Barusiya gusa: bashaka iki?”
Uburusiya bugenzura hafi 20% y’ubutaka bwa Ukraine, harimwo uturere tutari duto tw’akarere ka Donbas. Kremlin ishaka ko Ukraine irekura igice kigisigaye mu minwe yayo muri ako karere, ikintu Ukraine itarota yemera.
Zelensky avuga ko abanyagihugu ba Ukraine batazokwigera bemera na gato guhebera ubutaka bwabo Uburusiya.
Ati: "Abanyagihugu ntibashobora kwemera ibi. Nta na gato. Ntibombabarira, ntibobabarira [Reta Zunze Ubumwe za Amerika]".
Abandanya avuga ko Abanya-Ukraine badashobora gutahura igituma bariko bahatirwa guheba ubutaka bwabo.
Ati: "Iki ni igice c’igihugu cacu, abanyagihugu bacu bose, ibendera ryacu n’ubutaka bwacu.”
Umushikiranganji wa Ukraine ajejwe imigenderanire Andrii Sybiha agira ati: "Uburusiya butegerezwa kubazwa ku ntambara yabwo. Kugira ngo haboneke amahoro nyayo, ni ngombwa isoko ry’iyi ntambara rikorerwako”.
Ayandi makuru:
Tubahaye ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubashikiriza amakuru yo mu karere no mu makungu mu buryo bw'aka kanya.
