Botswana yatangaje ko yugarijwe n'ibihe by'amage mu buvuzi

    • Umwanditsi, Ottilie Mitchell
    • Igikorwa, BBC News

Botswana yatangaje ko iri mu bihe by'amage mu rwego rw'ubuzima rusange, mu gihe iki gihugu cyugarijwe n'ubucye bw'imiti y'ibanze n'ibikoresho byo kwa muganga.

Mu ijambo yavuze ku wa mbere ryanyuze kuri televiziyo, Perezida Duma Boko yatangaje gahunda ifite agaciro ka miliyoni nyinshi z'amadolari yo gukosora uburyo bwo kugura imiti n'ibikoresho byo kwa muganga, izaba igenzurwa n'igisirikare.

Muri iryo jambo yagejeje ku gihugu, yavuze ko guhangana n'ubwo bucye "bizazirikana cyane igiciro kubera amikoro macye" y'icyo gihugu.

Ubukungu bw'iki gihugu cyo muri Afurika y'amajyepfo bwashegeshwe n'igabanuka ry'igiciro cya diyama ku isoko mpuzamahanga, mu gihe Botswana ari kimwe mu bihugu bicukurwamo diyama nyinshi cyane ku isi.

Icyo kibazo, cyahuhuwe no kugabanya inkunga kw'Amerika, cyatumye benshi mu baturage miliyoni 2.5 batuye Botswana baba mu byago byo kuba abashomeri no kuba abacyene cyane, nkuko amakuru yo mu bitangazamakuru abivuga.

Mu ijambo rye, Boko yagize ati: "Uyu murimo uzahoraho nta guhagarara kugeza igihe uburyo bwose bwo kongerera agaciro igura [ry'imiti n'ibikoresho] buzaba bwakosowe."

Yatangaje ko minisiteri y'imari yemeje miliyoni 250 z'ama pula akoreshwa muri icyo gihugu (angana na miliyari 27 uyavunje mu mafaranga y'u Rwanda) yo kwifashisha muri ibi bihe bidasanzwe.

Perezida Boko, umugabo w'imyaka 55 wize amategeko kuri Kaminuza ya Harvard muri Amerika, yanditse amateka ubwo ishyaka rye rya UDC ryatsindaga amatora n'ubwiganze bw'amajwi mu mpera y'umwaka ushize, agakura ku butegetsi ishyaka ryari ribumazeho imyaka 58.

Mbere yuko atangira gutegeka nka Perezida, yavuze ko azibanda cyane ku gukosora ubukungu bw'iki gihugu bukareka gucungira cyane kuri diyama.

Mbere, muri uku kwezi, minisiteri y'ubuzima yaburiye ko yugarijwe n'"ingorane zikomeye", zirimo n'ubucye bw'imiti hamwe n'imyenda (amadeni) irenga miliyari imwe y'ama pula.

Myinshi muri iyo myenda yatewe no kuba abarwayi bajyanwa mu bitaro bitari ibya leta kugira ngo bahahererwe serivise zitaboneka mu bitaro bya leta.

Mu bucye bw'imiti bwatangajwe na Minisitiri w'ubuzima Dr Stephen Modise, harimo nk'imiti n'ibikoresho byo guhangana na kanseri (cancer) zinyuranye, imiti igabanya ubukana bwa virusi ya VIH (HIV) itera SIDA n'imiti y'igituntu.

Mbere yuko Amerika igabanya inkunga, ku itegeko rya Perezida Donald Trump, ishami ry'Umuryango w'Abibumbye ryo kurwanya SIDA (UNAIDS/ONUSIDA) rivuga ko Amerika yateraga inkunga ingana na kimwe cya gatatu cy'ibikorwa bya leta ya Botswana byo kurwanya SIDA.

Minisiteri y'ubuzima yanabaye ihagaritse kohereza abarwayi kuri 'rendez-vous' zo kubagwa hamwe n'ibibazo by'ubuzima bitihutirwa kubera izi ngorane, harimo n'ubuvuzi bwo kubaga umuntu hagamijwe kumuha izindi ngingo z'umubiri.

Ariko leta ya Botswana ikomeje kugira icyizere.

Dr Modise yagize ati: "Sinshidikanya ko vuba aha, vuba cyane, tuzatsinda. Ibi rwose si ibintu bidashoboka."

Ibiro ntaramakuru Reuters byatangaje ko muri gahunda y'ibikorwa by'igisirikare cya Botswana byo gukwirakwiza imiti n'ibikoresho byo kwa muganga, ku wa mbere amakamyo ya mbere yari yitezwe kuva mu murwa mukuru Gaborone akagera mu duce twa kure ku mugoroba wo kuri uwo munsi.

Ishami ry'Umuryango w'Abibumbye ryita ku bana (UNICEF) ryasabye ko hagira "igikorwa byihutirwa" muri icyo gihugu mu "kurinda ubuzima n'ejo hazaza h'umwana wese muri Botswana".

UNICEF yavuze ko "imirire mibi ni urugamba rwa buri munsi" mu cyaro cya D'Kar, ivuga ko "ubusabe bwa Perezida bushimangira ibyo tubona aho dukorera".