Amakuru mashya y'uko Isi yagonganye n'umubumbe wa Theia hakavuka umubumbe w'Ukwezi

Ahavuye isanamu, imago/Science
Ubushakashatsi bw'abahanga mu isanzure burimo kugera ku bimenyetso byerekana ko umubumbe w'Ukwezi, uku tubona hejuru yacu, waba waravutse nyuma y'uko umubumbe w'isi ugonganye n'undi mubumbe wahozeho ukaza kuzimira.
Mu myaka miliyari 4.5 ishize, umubumbe witwaga Theia bikekwa ko wagonze umubumbe w'isi wari ukiri mushya. Uko gusekurana kwatumye habaho ibivungukira byinshi, bishobora kuba byarihuje bikavamo uriya mubumbe uduherekeza nijoro, ukwezi.
Mu gihe abahanga benshi muri siyanse y'isanzure bemera ko ari ubu buryo - bwavuzwe bwa mbere mu myaka ya 1970, ari bwo ukwezi kwabayeho – nta byinshi bazi kuri Theia.
Wazimiye cyera cyane n'ubundi. Kugonga isi byashwanyaguje uyu mubumbe, abahanga bagereranya ko wari ufite ubunini nk'ubwa Mars.
Ubushakashatsi bushya bwatangajwe mu kinyamakuru Science Journal mu mpera z'umwaka ushize bwagaragaje byinshi ku nkomoko ya Theia.
Ubu bushakashatsi bwibaza ku gusesengura ibice by'amabuye byavanywe ku kwezi, amabuye amwe n'amwe yo ku isi, za meteorites, buvuga ko Theia yavukiye urebye hafi y'izuba – aho n'umubumbe wacu w'isi nawo wavukiye.
Abashakashatsi babonye amabuye adasanzwe hasi mu nyanja ya Pasifika ndetse no ku mugabane wa Afurika, ubu bakeka ko ashobora kuba ari ibice bya Theia.
Ku kwezi naho bahakuye ibice by'amabuye yitwa Zircon yanabonetse kuri Mars, mu buryo butangaje bene ayo mabuye yabonetse no ku isi.
Mu itangazo, Timo Hopp wo mu kigo Max Planck Institute for Solar System Research cyo mu Budage ni umwe mu bakoze ubu bushakashatsi agira ati: "Isi na Theia birashoboka ko byari bituranye.
Ibigereranyo (simulations) byakozwe na za mudasobwa byerekana ko ukwezi gushobora kuba kwarakozwe ahanini n'ibisigazwa bya Theia nyuma yo gusekurana n'isi.
Gusa ubushakashatsi bwa cyera bwo bwerekanye ko ukwezi gufite ibinyabutabire byinshi bisa n'iby'umubumbe w'isi.
Ibi byose bigasobanura ko Theia yari ifite imiterere nk'iy'isi kurusha uko mbere byatekerezwaga. Bityo, Timo Hopp na bagenzi be basesenguye amabuye yo ku isi hamwe n'ayo ku kwezi yazanywe n'ibyogajuru bya Apollo byagiyeyo mu myaka ya 1960 na 70. Biga imiterere yayo itandukanye n'aho yaba yaraturutse.
Aba bahanga bakeka ko igice kinini cy'imiterere y'amwe mu mabuye yo ku isi cyavuye kuri kwa gusekurana na Theia. Ndetse basanze n'ayo ku kwezi afite ibiyaranga bimwe n'ayo babonye ku isi, ibyo birimo imiterere y'ubutare(iron).
Ibinyabutabire byo muri ayo mabuye basanze kandi bisa cyane n'ibyo babonye muri za 'meteorites' zirundanyije hafi y'izuba.

Ahavuye isanamu, imago/science
Ibyo begeranyije bibaha ishusho ko Theia wari umubumbe ugizwe ahanini n'ibitare(ibibuye) kandi wavukiye hafi y'izuba ugereranyije n'isi.
Sara Russell, umuhanga muri siyanse y'imibumbe utarakoze kuri ubwo bushakashatsi, asubirwamo n'ikinyamakuru Scientific American, avuga ko ababukoze bapimye "'iron isotope' ku rugero rushya kandi rikomeye rutanga ibipimo bidahusha".
Sara Russell agira ati: "Aka kazi kitondewe kandi karimo umuhate haradufasha kumva kurushaho inkomoko zacu".
Paul Byrne indi nzobere muri siyanse y'imigabane yo kuri Washington University i St. Louis nawe utarakoze kuri ubu bushakashatsi, avuga ko ababukoze "bakoze akazi gukomeye" ariko ko hakiri ibibazo ku kugongana kw'isi na Theia, ariko bishobora kutazabonerwa ibisubizo kubera ko uwo mubumbe wundi wo wasenyutse.
Agira ati: "Ahahise mu kuri harabuze".












