ONU yaburiye ko igitero kuri Rafah gishobora gutuma haba 'ubwicanyi'

    • Umwanditsi, Ido Vock na Jacqueline Howard
    • Igikorwa, BBC News

Umutegetsi wo ku rwego rwo hejuru mu Muryango w'Abibumbye (ONU) yaburiye ko igitero cya Israel kuri Rafah, umujyi wo mu majyepfo cyane muri Gaza, gishobora gutuma habaho "ubwicanyi".

Martin Griffiths, umukuru w'ibikorwa by'ubutabazi muri ONU, yavuze ko Abanya-Palestine bo muri Gaza basanzwe barimo kubabara kubera "igitero ntagereranywa mu bukana, mu bugome no mu ngano".

Yavuze ko ingaruka z'igitero kuri Rafah zaba ari "amakuba".

Minisitiri w'intebe wa Israel Benjamin Netanyahu yasezeranyije gutsinda abagabo bitwaje intwaro bo mu mutwe wa Hamas, avuga ko bihishe muri uwo mujyi.

Mu itangazo ririmo amagambo akomeye mu buryo butari bumenyerewe, Griffiths yavuze ko abantu barenga miliyoni imwe "birunze muri Rafah, bahanze amaso urupfu".

Yavuze ko abasivile bari muri uwo mujyi bafite ibiribwa bicye cyangwa imiti kandi ko "nta hantu hatekanye ho kujya" bafite.

Yongeyeho ko igitero cya Israel muri uwo mujyi "cyasiga igikorwa cy'ubutabazi gisanzwe gifite intege nkeya kiri ku muryango w'urupfu".

Umuvugizi w'umunyamabanga mukuru wa ONU António Guterres yabwiye ikiganiro Newshour cya BBC ko ONU itarakira (itarabona) gahunda n'imwe ijyanye no guhungisha abari muri Rafah ivuye kuri Israel, kandi ko ONU itazagira uruhare muri gahunda iyo ari yo yose yo guhatira abantu guhunga.

Uwo muvugizi, Stéphane Dujarric, yagize ati: "Umuryango w'Abibumbye ntuzagira uruhare mu guhatira abantu kwimuka uko ari ko kose."

Rafah ni umujyi muto uri mu majyepfo ya Gaza ku mupaka na Misiri. Mbere y'intambara, wari utuwe n'abantu bagera ku 250,000, ariko kuva Israel yategeka abasivile guhungira mu majyepfo, abatuye uwo mujyi bariyongereye cyane bagera ku bantu bagereranywa ko ari miliyoni 1.5.

Benshi babayeho mu mahema, mu mibereho mibi, kandi bavuga ko nta hantu bafite ho kujya.

Mu minsi ya vuba aha ishize, Rafah yagabweho ibitero by'indege na Israel. Ku wa mbere, abantu nibura 67 barishwe muri uwo mujyi, nkuko bitangazwa na minisiteri y'ubuzima ya Gaza igenzurwa na Hamas.

Griffiths yanavuze ko abakora ubutabazi bakorera muri Gaza "barashweho, batwarwa batunzwe imbunda, bagabwaho ibitero ndetse barishwe" kubera gusenyuka kw'amategeko n'umutekano.

Asohoye iryo tangazo mu gihe ibiganiro bigamije agahenge muri Gaza hagati ya Israel na Hamas byasubukuwe i Cairo mu Misiri.

Abategetsi bo ku rwego rwo hejuru bo muri Amerika, Israel, Misiri na Qatar barahuye ku wa kabiri, mu gihe igitutu kirimo kwiyongera kuri Israel kivuye mu mahanga kugira ngo ntitere Rafah.

Guterres yavuze ko yizeye ko ibiganiro bizagera ku ntego mu rwego rwo kwirinda ko habaho igitero cya Israel kuri uwo mujyi.

Ariko amatangazo yasohowe nyuma n'urwego rwa leta ya Misiri rwo gutangaza amakuru, agaragaza ko nta kintu gikomeye cyagezweho.

Urwo rwego rwavuze ko inama "yemeje ibyago bikomeye cyane byuko ibikorwa [operations] muri Rafah mu majyepfo ya Gaza byafata indi ntera ndetse yaburiye ku ngaruka zikomeye z'igikorwa nk'icyo", ariko nta cyo rwatangaje ku ntambwe yerekeza ku mahoro.

Perezida w'Amerika Joe Biden yaburiye Israel ko abasivile bagomba kurindwa. Minisitiri w'ububanyi n'amahanga w'Ubwongereza David Cameron yasabye Israel "guhagarara ikabitekerezaho neza" mbere yuko itera Rafah.

Abantu nibura 1,200 barishwe mu bitero muri Israel byagabwe n'abagabo bitwaje imbunda bo muri Hamas byo ku itariki ya 7 Ukwakira (10) mu mwaka ushize.

Mu kwihimura, Israel yagabye igitero cya gisirikare muri Gaza. Abanya-Palestine barenga 28,400, biganjemo abagore n'abana, barishwe, naho abantu barenga 68,000 barakomeretse kuva intambara yatangira, nkuko bitangazwa na minisiteri y'ubuzima ya Gaza igenzurwa na Hamas.