Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.
Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa
Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke
Miliyari 270$ - ‘Agaciro k’ibyangijwe’ n’iyi ntambara muri Iran kugeza ubu
Leta ya Iran imaze iminsi ibara agaciro k’ibyangiritse muri iyi ntambara muri gahunda yayo yo gushyira indishyi mu byo isaba mu biganiro.
Incamake
- Polisi ya Tanzaniya yafashe pasiporo y'umukunzi wa Ashley no kumuhata ibibazo
- "Nta masezerano y'umutekano dufitanye n'Ubutaliyani" – Minisiteri ya Israel
- Tanzania: Musenyeri wa Diyoseze ya Kondoa yapfuye bitunguranye azize umutima
- 'Nirukanywe mu kabari kubera intebe yanjye y'abamugaye'
- Videwo: Reba uko ibitero bya Isiraheli byibasiye umujyi wo mu majyepfo ya Libani
- Miliyari 270$ - 'Agaciro k'ibyangijwe' n'iyi ntambara muri Iran kugeza ubu
- "Nta masezerano y'umutekano dufitanye n'Ubutaliyani" – Minisiteri ya Israel
- Tanzania: Musenyeri wa Diyoseze ya Kondoa yapfuye bitunguranye azize umutima
- 'Nirukanywe mu kabari kubera intebe yanjye y'abamugaye'
- Miliyari 270$ - 'Agaciro k'ibyangijwe' n'iyi ntambara muri Iran kugeza ubu
- Ubutaliyano bwahagaritse amasezerano ya gisirikare na Israel
- Nibura amato atatu adafitanye isano iboneka na Iran yaciye mu muhora wa Hormuz
- Minisitiri w'Ububiligi yagiye muri DR Congo kubaburira ku mibare "ikabije" y'abasaba ubuhungiro
- Papa León XIV arashaka ko 'isi ihanga amaso Afurika' – Umujyanama wa Vatican
- Zanzibar: Abavyeyi ba Ashly Robinson bashaka kumenya ukuri ku rupfu rwiwe
- Umukuru wa ONU yasabye Amerika na Iran gusubira mu biganiro
- Bénin: Wadagni ashigikiwe n'ubutegetsi yatsinze amatora ku majwi arenga 94%
- Iran yifuje kumara imyaka igera kuri itanu idakora ibya nikleyeri, ni ko amakuru avuga
- Visi Perezida w'Amerika yagiriza Iran 'iterabwoba ry'ubutunzi'
- Trump yasibye ubutumwa bumugaragaza nk'umuntu usa na Yezu nyuma yo kwamaganwa
Amakuru y'ikibiriraho
Chançard Abimana, Didier Bikorimana, Gisèle Berwa na Samba Cyuzuzo & Dinah Gahamanyi
Tanzaniya: Polisi yafashe pasiporo y'umukunzi wa Ashlee Jenae kandi arimo kubazwa
Polisi muri Tanzania yavuze ko yafatiriye pasiporo ya Joseph McCann mu gihe bakomeje kumuhata ibibazo nyuma y’uko umukunzi we w’umunyamerikakazi witwa Ashlee Jenae w’imyaka 31 yapfuye mu buryo butavugwaho rumwe.
Polisi ivug ako ikirimo gukora iperereza mu gihe bategereje ibisubizo by'abaganga ku murambo kugira ngo bamenye icyateye urupfu rwa Ashly Robinson uzwi ku mbuga nkoranyambaga nka Ashlee Jenae.
Joseph McCann w'imyaka 45 wari wazanye nawe mu rugendo rw'ubukerarugendo no kwishimira isabukuru ya Jenae y'imyaka 31, ubu abujijwe kuva muri Tanzania, nk'uko polisi ibivuga.
Ashly n'umukunzi we bageze i Zanzibar ku ya 4 Mata (4), nyuma y'iminsi ibiri bagirana amakimbirane yatumye hoteli bari bacumbitsemo ibatandukanya ibaha ibyumba bibiri by'umutekano wabo, nk'uko polisi ibivuga.
Mu kiganiro cyabo cya mbere n'itangazamakuru muri Amerika ababyeyi ba Ashly Robinson, bavuze ko bavuze ko barimo kugerageza kumenya icyabaye ku mukobwa wabo.
Nyina, Yolanda Endres, yabwiye CBS News binyuze ati: "Yagombaga kuba yishimye." "Muburyo butunguranye aba arapfuye."
Umuhanzi w'icyamamare Cardi Bi yanditse ku mbuga nkoranyambaga asobanura ko Jenae atiyahuye nk'uko polisi yabitangaje.
Izindi nkuru wosoma :
“Nta masezerano y'umutekano dufitanye n’Ubutaliyani” – Minisiteri ya Israel
Kare, Minisitiri w’Intebe w’Ubutaliyani Giorgia Meloni yavuze ko igihugu cye gihagaritse amasezerano ya gisirikare na Israel.
Mu gusubiza, Minisiteri y’Ububanyi n’Amahanga ya Israel yavuze ko ibyo nta kintu bizakora ku mutekano w’iki gihugu.
Umuvugizi w’iyo minisiteri yagize ati: “Nta masezerano mu by’umutekano dufitanye n’Ubutaliyani” avuga ko icyo ibihugu byombi bifitanye ari “inyandiko y’ubwumvikane (memorandum of understanding) yo mu myaka myinshi ishize”
Yongeyeho ko iyo nyandiko “nta kintu gifatika kigeze kiyibamo”.
Ubutaliyani ntibwashyigikiye intambara ya Israel muri Iran n’ibitero byayo muri Liban.
Ubutaliyano busanzwe kimwe mu bihugu biha intwaro zitari nke Israel, nk’uko bigaragazwa n’ikigo mpuzamahanga cy’ubushakashatsi ku mahoro Stockholm International Peace Research Institute (SIPRI)
Tanzania: Musenyeri wa Diyoseze ya Kondoa yapfuye bitunguranye azize umutima
Inama y’abasenyeri gatolika muri Tanzania yatangaje ko itewe akababaro n’urupfu rutunguranye rwa Musenyeri wa Diyosezi ya Kondoa yo mu karere k’umurwa mukuru Dodoma.
Musenyeri Bernardin Francis Mfumbusa yapfuye uyu munsi hafi saa sita z’amanywa arimo kuvurirwa ku bitaro bikuru muri Dodoma nyuma yo gufatwa n’indwara yo guhagarara kw’umutima (cardiac arrest).
Mu itangazo rya Padiri Charles Kitima umuvugizi w’inama y’abasenyeri gatolika ba Tanzania, yavuze ko Musenyeri Mfumbusa yajyanywe kuri Benjamin Mkapa Hospital (BMH) ku wa mbere akitabwaho mu gice cyakira indembe.
Mu minsi micye ishize Papa Leo wa 14 yagize Musenyeri Mfumbusa umwe mu bagize Inama ya Papa y’itumanaho, akaba kandi yari asanzwe akuriye Komite y’itumanaho y’inama nyafurika y’abasenyeri.
Musenyeri Mfumbusa wari uherutse kuzuza imyaka 64 y’amavuko, yavukiye i Kondoa aho yakoreraga, yamaze imyaka 33 ari umupadiri mbere yo kugirwa Musenyeri wa Kondoa mu 2011.
Izindi nkuru wasoma:
'Nirukanywe mu kabari kubera intebe yanjye y'abamugaye'
Umugore w'imyaka 18 yirukanywe mu kabari nyuma yo kubwirwa ko igare rye ry'abamugaye rishobora guteza akaga ku mutekano we, yavuze ko iki kibazo "giteye isoni kandi giteye umujinya".
Maddie Haining, ukomoka i Oldham mu bwongereza, yagiye muri ako kabari kitwa Club Tropicana mu mujyi wa Manchester mu mudugudu w’abaryamana bahuje igitsina mu ijoro ryo kuwa Gatandatu ari kumwe n’inshuti ye ariko mu minota itanu hinjiye umukuru w’akabari amusaba gusohoka.
Yashyize agace k'ikiganiro yagiranye na n'uwo mukuru w'akabari ku rubuga nkoranyambaga rwa Instagram agira ati: "Ntabwo ari byiza gusohorwa mu tubari kuko ufite ubumuga, kuko utandukanye n'abandi. Niba bashobora kuba barimo, kuki twe tutabikora?"
Maddie, yavuze ko yari yasohokanye n’inshuti ye mu tundi tubari two muri uwo mujyi muri iryo joro mbere yuko bagera muri aka kabiri gafite n'akabyiniro.
Yavuze ko abashinzwe umutekano ari bo bamufashije kuzamura intebe ye y'abamugaye bakamugeza aho bifuza, maze babanza kumubwira we n'inshuti ye ko nta kibazo bari bafite cyo kuba bari aho.
Inshuti ye yagiye kugura icyo kunywa, hanyuma abashinzwe umutekano baraza bamubwira ko "bababajwe cyane" n'uko bategetswe ko asohoka muri ako kabari, nk'uko yabitangaje.
Ati:"Narabajije nti 'ni gute nteje ibyago by'umutekano?' Iyo mba ndi umuntu uteza ikibazo cy'umutekano ntibari kureka ninjira".
Videwo: Reba uko ibitero bya Isiraheli byibasiye umujyi wo mu majyepfo ya Libani
Miliyari 270$ - ‘Agaciro k’ibyangijwe’ n’iyi ntambara muri Iran kugeza ubu
Ibiro ntaramakuru Tasnim byo muri Iran byatangaje ko leta imaze iminsi ibara agaciro k’ibyangiritse muri iyi ntambara muri gahunda yayo yo gushyira indishyi mu byo isaba mu biganiro byo kurangiza intambara.
Avugana n’ibinyamakuru byo mu Burusiya, Fatemeh Mohajerani umuvugizi wa leta ya Iran yavuze ko ibigereranyo “by’ibanze” bitanga ikiguzi gisaga miliyari 270 z’amadorari ya Amerika kugeza ubu, ariko ko ushobora guhinduka.
Ubutegetsi bw’umujyi wa Tehran buvuga ko inzu zigera ku 39,585 zashenywe cyangwa zikangirika kubera ibitero bya Amerika na Israel.
Fatemeh Mohajerani yongeraho ko ababishinzwe muri Iran bakomeje kubara, ibyo avuga ko birimo inzu zangiritse n’igihombo cyatewe no guhagarara kw’inganda, nk’uko Tasnim ibivuga.
Indishyi ni kimwe mu byagarutsweho mu biganiro byananiranye hagati ya Iran na Amerika mu mpera z’icyumweru gishize, nk’uko Mohajerani yabivuze mu biro ntaramakuru bya leta IRNA.
Visi perezida JD Vance wa Amerika mbere yavuze ko habaye “ibiganiro bifatika” i Islamabad muri Pakistan ariko ko nta kumvikana kwagezweho.
Izindi nkuru wasoma:
Ubutaliyano bwahagaritse amasezerano ya gisirikare na Israel
Umushikiranganji wa mbere Giorgia Meloni yamenyesheje ko Ubutaliyano butazosubira kugirana amasezerano yo kwivuna abansi na Israel.
Iyo ngingo yafashwe inyuma y'ukutumvikana hagati ya Roma na Tel Aviv.
Mu ndwi iheze, Ubutaliyano bwahamaga gutanga isiguro uwuserukira Israel inyuma y'aho amasasu yarashwe hafi y'abasirikare ba ONU b’Abataliyano bari muri Libani.
Israel nayo yahamagaje intumwa y'Ubutaliyano kubera kunebagurwa n'umushikiranganji w'imigenderanire Antonio Tajani, yiyamirije ibitero ku basivile.
Ayo masezerano, ajanye n'ugufashanya mu vya gisirikare hamwe n'ubushakashatsi, yari amaze imyaka mirongo asubirwamwo buri myaka itanu.
Iryo hagarikwa ribaye mu gihe igitutu ca politike ciyongera hamwe n'imyiyerekano y'abanyagihugu mu Butaliyano banegura ibitero vya Israel muri Gaza.
Ubutaliyano buguma ari umwe mu batanga ibirwanisho ku rugero ruto kuri Israel, nk’uko vyerekanywe n’ ikigo mpuzamakungu c'ubushakashatsi ku mahoro ca Stockholm.
Izindi nkuru wosoma:
Nibura amato atatu adafitanye isano iboneka na Iran yaciye mu muhora wa Hormuz
Amakuru y’ubuhanga bwo gukurikirana amato yerekana amato ane afitanye isano na Iran biboneka ko yaciye mu muhora wa Hormuz n’ubwo bwose Amerika yatangiye gufunga umwaro wose wa Iran.
Gusa amato yose ntabwo afitanye isano na Iran – dukoresheje uburyo bwo gukurikirana amakuru y’ingendo zo mu nyanja, twabonye nibura andi mato atatu nayo yabashije gutambuka biboneka ko adafitanye isano na Iran.
Gusa, biragoye gukurikirana neza izi ngendo z’amato muri uriya muhora kuko amwe mu mato ashobora gukoresha uburyo buzwi nka “spoofing” butuma bubasha guhisha “signal” y’aho buherereye.
Ibyo bisobanuye ko amwe mu mato ashobora guhisha ibyambu aherereyeho kugira ngo hataboneka igihugu yapakiriyemo ibyo yikoreye.
Kwambuka umuhora wa Hormuz ubu bikorwa n’amato macyeya cyane mu gihe mbere y’iyi ntambara uyu muhora wacagamo amato 138 ku munsi.
Ibitoro bigera kuri 20% bigurishwa ku isi bica muri uyu muhora bivuye mu bihugu bicukura byinshi muri kariya karere, bikagezwa ku masoko atandukanye ku isi.
Ifungwa ry’uyu muhora ryateye izamuka ry’ibiciro by’ibitoro henshi ku isi ndetse n’izamuka ry’ibiciro by’ibiribwa n’ibindi bya ngombwa nkenerwa.
Intumwa za Israel na Liban mu biganiro bidasanzwe muri Amerika
Biteganyijwe ko Ibiganiro hagati y'abaserukira Liban na Israel bibera i Washington uyu munsi.
Buzoba bubaye ubwa mbere mu myaka mirongo abategetsi b'ivyo bihugu bibiri - bidafitaniye imigenderanire ya dipolomasi - bahura amaso mu yandi ngo baganire.
Umushikiranganji mukuru ajejwe imigenderanire n’ayandi makungu wa Leta Zunze Ubumwe za Amerika, Marco Rubio, vyitezwe ko aza kwitabira ivyo biganiro bidasanzwe bibera mu bushikiranganji bwiwe. Ivyo biganiro biriko biraba inyuma y’imisi mikeyi Amerika na Iran bananiwe gushika ku masezerano yo guhagarika intambara iri mu buseruko bwo hagati.
Abaserukira Libani na Israel bitegekanijwe ko baganira ku biganiro vyo ku rwego rwo hejuru hagati y'ibihugu vyabo.
Abategetsi ba Libani bipfuza kubanza kugirana amasezerano yo guhagarika intambara mu ntambara iriko Israel iriko irarwana na Hezbollah.
Ariko Israel yaravyanse, ivuga ko uwo mugwi ushigikiwe na Irani utegerezwa kubanza kwakwa ibirwanisho.
Hezbollah yarahakanye ivyo biganiro, ivuga ko itazokwubahiriza ikintu na kimwe mubizokwunvikanwako.
Intambara iheruka hagati ya Israel na Hezbollah yarabaye mbi cane kuri Lebani. Abantu barenga umuriyoni barataye izabo abandi barenga 2,000 baricwa, harimwo n’abagore, abana hamwe n’abakozi b’ubuvuzi bashika ku 500.
Izindi nkuru wosoma :
Minisitiri w’Ububiligi yagiye muri DR Congo kubaburira ku mibare “ikabije” y’abasaba ubuhungiro
Mu ruzinduko arimo muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo minisitiri ushinzwe iby'impunzi n'abinjira n’abasohoka w’Ububiligi yatangaje ko agenzwa no kuburira ku kibazo icy’imibare y’abanyecongo basaba ubuhungiro muri icyo gihugu irimo kwiyongera bikabije.
Anneleen Van Bossuyt asubirwamo n’ibinyamakuru byo muri DR Congo no mu Bubiligi avuga ko “ntacyo bimaze gukomeza” kujya gusaba yo ubuhungiro “kuko abenshi babwimwa”.
Mu 2023 abanyecongo asabye ubuhungiro mu Bubiligi bari 1,250. Mu 2025 bageze ku 2,500 naho mu mezi atatu ya mbere y’uyu mwaka bageze kuri 450 nk’uko Anneleen yabitangaje.
Ibiro ntaramakuru Belga by'Ububiligi bivuga ko umwaka ushize 15% gusa by'abanyecongo basaba ubuhungiro mu Bubiligi ari bo basubijwe bemererwa.
Avuga ku kwiyongera kw’iyo mibare Anneleen asubirwamo agira ati: “Birakabije cyane…”, yongeraho ko “abanyecongo bahawe ikaze mu bubiligi ariko mu gihe gusa bubahiriza amategeko”.
Anneleen yatangaje ko DR Congo ubu ari igihugu cya gatatu mu bihugu bifite abaturage benshi basaba ubuhungiro mu Bubiligi.
Gusa akavuga ko nta mpamvu ifatika ibisobanura ngo kuko abasaba ubuhungiro benshi bava i Kinshasa batava mu gace k’iburasirazuba karimo intambara.
Mu ruzinduko rwe ku wa mbere Anneleen yaganiriye n'abategetsi ba Congo barimo Minisitiri w'ubutegetsi bw'igihugu mu kubasaba gufatanya kurwanya abajya mu Bubiligi mu buryo butemewe.
Izindi nkuru wasoma:
Papa León XIV arashaka ko 'isi ihanga amaso Afurika' – Umujyanama wa Vatican
Papa León XIV arashaka ko “isi ihanga amaso Afurika”, nkuko umutegetsi wo ku rwego rwo hejuru i Vatican yabivuze, mu gihe Papa ari mu ruzinduko rukomeye muri Afurika ruvuga ku nsanganyamatsiko z’amahoro, abimukira n’ibiganiro hagati y’amadini.
Urwo ruzinduko rw’iminsi 11, yatangiriye muri Algeria ku wa mbere, ni rwo rwo mu mahanga rukomeye rwa kabiri Papa León akoze kuva atorewe kuba Papa muri Gicurasi (5) mu 2025, ndetse rugaragaza ukuntu Afurika irimo kurushaho kuba umugabane w’ingenzi kuri Kiliziya Gatolika.
Abarenga kimwe cya gatanu (1/5) cy’abakirisitu gatolika ku isi bari muri Afurika, ni ukuvuga abantu miliyoni 288, nkuko imibare yo mu mwaka wa 2024 ibigaragaza. Ni kamwe mu turere turimo kwiyongeramo byihuse abakirisitu gatolika ku isi.
Vatican ivuga ko ubushakashatsi bwayo buheruka bugaragaza “ukwiyongera gutangaje” kw’umubare w’abanyagatolika babatijwe kuri uyu mugabane.
Ntibitangaje rero kuba uru ruzinduko rubonwa nk’ikintu Papa León ubwe ashyize imbere.
Uru ruzinduko rwe ruzabamo guhagarara mu mijyi 11 mu bihugu bine: Algeria, Cameroun, Angola na Guinée équatoriale. Byose hamwe, Papa azakora urugendo rw’ibirometero hafi 18,000, byinshi muri byo azabikora mu ngendo 18 z’indege.
Ariko yahisemo gutangirira uruzinduko rwe muri Algeria – igihugu kitari icy’abanyagatolika – kuko gifite icyo kivuze kinini kuri we.
Ni ku ivuko rya Mugatatifu Augustin (St Augustin), ndetse Papa León XIV ni we Papa wa mbere wo mu muryango w’abihayimana bakurikiza inyigisho ze.
Ibitekerezo by’uwo wari umuhanga muri tewolojiya wo muri Afurika y’amajyaruguru, wabayeho mu kinyejana cya kane, birimo nko gushyira hamwe mu gushaka Imana no kwicisha bugufi, byafashije mu guha umurongo ubuzima bw’uyu mukuru wa Kiliziya Gatolika.
Biteganyijwe ko Papa asura akarere Mutagatifu Augustin yabayemo Musenyeri – kahoze kitwa Hippo, ubu kitwa Annaba – akahasomera Misa.
Izindi nkuru wasoma:
Zanzibar: Abavyeyi ba Ashly Robinson bashaka kumenya ukuri ku rupfu rwiwe
Abavyeyi b’umukobwa w’Umunyamerika Ashly Robinson yapfuye mu bintu bidatahuritse neza ari mu karuhuko i Zanzibar, bavuga ko bakibandanya kurondera kumenya icahitanye umukobwa wabo.
Ashly Robinson, w’imyaka 31, yari yagiye muri iryo zinga ari kumwe n’umukunzi wiwe bari bariteguriye kwubakana, bagiye guhimbaza umunsi wiwe w’amavuko hamwe n’ukwemeranya ko bagiye kubana. Ariko icari gitegekanijwe kuba igihe c’akanyamuneza cahavuye kiba ic'umubabaro.
Nyina wiwe, Yolanda Endres, mu kiganiro ca mbere yagiranye n'ikinyamakuru CBS, gikorana na BBC muri Amerika, yavuze ati : “Yari akwiye kuba anezerewe… none aragiye,”
Abavyeyi biwe bavuga ko bumvise inkuru rimwe gusa ivuye kuri Joe McCann, umukunzi wa Robinson, inyuma y’amasaha 11 habaye ikintu bikekwa ko ari co catumye apfa.
Mu nyuma, bamenyeshejwe n'ihoteri yararamwo ko yapfuye.
Abategetsi ntibaravuga vyinshi kuri urwo rupfu. Ubushikiranganji bw’imigenderanire ya Amerika bwemeje ko hari umwenegihugu wabo yapfiriye i Zanzibar, ariko ntibwatangaje izindi nsiguro buvuga ko ari ugukingira amabanga y’abantu.
Umuryango wa Ashly Robinson uvuga ko ubu uriko uragerageza gutahura icatumye apfa, mu gihe ibibazo vyinshi bitararonka inyishu.
Izindi nkuru wosoma :
Umukuru wa ONU yasabye Amerika na Iran gusubira mu biganiro
Umunyamabanga mukuru w’Umuryango w’Abibumbye (ONU), António Guterres, arasaba Amerika na Iran gusubukura ibiganiro hagamijwe kurangiza intambara, avuga ko “bigaragara neza” ko “nta gisubizo cya gisirikare kiriho” kuri iyi ntambara.
Guterres avuga ko agahenge kagomba “kubungabungwa rwose” kandi ko “ibikorwa byose bitakubahiriza bigomba guhagarara”, yongeraho ati: “Ndahamagarira ko ibiganiro bisubukurwa kugira ngo habeho kugera ku masezerano.”
Umunyamabanga mukuru wa ONU anibutsa ibihugu byose “kubahiriza ubwisanzure bwo gutwara abantu n’ibintu mu mazi, harimo no mu muhora wa Hormuz, bijyanye n'amategeko mpuzamahanga.”
Izindi nkuru wasoma:
Bénin: Wadagni ashigikiwe n'ubutegetsi yatsinze amatora ku majwi arenga 94%
Umushikiranganji w'ubutunzi wa Bénin, Romuald Wadagni, yatsinze amatora ya perezida muri ico gihugu co mu burengero bwa Afrika ku majwi arenga 94%, nk'uko ivyavuye mu matora vy'agateganyo vyatangajwe ku wa mbere n'umurwi ujejwe gutegura amatora bibigaragaza.
Ivyo biharuro bishingiye ku bice birenga 90% vy'amajwi yaharuwe, mu gihe abitavye amatora ari ibice 58.78%, nk'uko vyatangajwe n'itororokanirizo ry'amakuru Reuters, risubiramo amagambo ya Sacca Lafia, umukuru w'umurwi ujejwe amatora.
Umukandida atavuga rumwe n'ubutegetsi, Paul Hounkpe, ari we wenyene yari ahanganye na Wadagni muri ayo matora, yemeye ko yatsinzwe, avuga ko uko ivyavuye mu matora vyari biriko biraja ahabona vyaboneka ko Wadagni ari we yariko aratsinda.
Wadagni, w'imyaka 49, ashigikiwe n'urunani ruri ku butegetsi kandi abonwa nk’uwarungitswe gusubirira Perezida asanzwe ari ku butegetsi Patrice Talon, yari amaze igihe abonwa nk’uwuzotsinda ayo matora inyuma y'aho abatavuga rumwe n'ubutegetsi bananiwe gushiraho umukandida akomeye.
Ubu agiye ku butegetsi mu gihe Bénin ihanganye n'ingorane z'umutekano mu buraruko, harimwo ibitero bifitaniye isano n'imigwi yitwaje intwaro yiyitirira idini ya Isilamu, hamwe n'ubukene bubandanya naho ubutunzi bw’igihugu bwo bwagiye buratera imbere.
Izindi nkuru wosoma:
Iran yifuje kumara imyaka igera kuri itanu idakora ibya nikleyeri, ni ko amakuru avuga
Iran yatanze icyifuzo cyo guhagarika igikorwa cyo gutunganya uranium mu gihe gishobora kugera ku myaka itanu, ariko icyo cyifuzo cyanzwe n’Amerika, ishimangira ko byaba imyaka 20, nkuko byatangajwe n’ikinyamakuru New York Times, mu gusubiramo amagambo y'abategetsi bo hejuru bo muri Iran no muri Amerika baganiriye na cyo.
Iyo nkuru ya the New York Times yongeyeho ko Amerika na Iran buri ruhande rwagejeje ku rundi ibyifuzo bijyanye no guhagarika ibikorwa bya nikleyeri bya Tehran, ubwo intumwa z'ibihugu byombi zari ziri mu biganiro muri Pakistan mu mpera y'icyumweru gishize, ariko ko zakomeje kutumvikana ntizagera ku masezerano.
Ariko ibiganiro byumvikanisha ko hashobora kuba hakiri inzira yo kugera ku masezerano y’amahoro, ndetse hashobora kuba indi nama ya kabiri y’imbonankubone.
BBC yasabye ibiro bya perezida w'Amerika kugira icyo bivuga kuri aya makuru.
Intego za Iran zo mu rwego rwa nikleyeri zimaze igihe ari ikibazo cy'ingutu muri iyi ntambara. Ku cyumweru, Perezida w'Amerika Donald Trump yashimangiye ko Amerika izakora ibishoboka byose kugira ngo Iran ntizagire intwaro kirimbuzi ya nikleyeri.
Izindi nkuru wasoma:
Visi Perezida wa Amerika yagiriza Iran 'iterabwoba ry'ubutunzi'
Twamaze kwumva Icegera ca Perezida wa RetaZunze Ubumwe za Amerika, JD Vance, aho avuga ko Reta ya Irani iriko iragira “igikorwa c’iterabwoba ry’ubutunzi” mu kwugara uruja n’uruza rw’ubwato buca mu muhora wa Hormuz.
Vance yabwiye umumenyeshamakuru Bret Baier wa Fox News ko Perezida Donald Trump yerekanye ko “ashoboye kwihora”.
Avuga ko mu gihe Irani "yoja mu bikorwa vy'iterabwoba mu vy'ubutunzi", Amerika izokwubahiriza ingingo y'uko "ata bwato bwa Irani buzoshobora gusohoka na bwo nyene".
Vance yanavuze ku biganiro vyabaye na Irani mu mpera y’indwi iheze, avuga ko hariho intambwe nini yatewe.
Avuga ati: “Ubu umupira uri mu kibuga ca Irani.”
Yongerako ko Irani itegerezwa kwerekana ko ishobora guhinduka no kwemera “ibintu nyamukuru” Amerika isaba: ko Reta Zunze Ubumwe za Amerika zogenzura uraniyumu (uranium) ya Irani, hamwe no gushiraho uburyo bwo kugenzura no kwemeza kugira Irani ntizokore ibirwanisho ruhonyanganda vya nikleyere.
Izindi nkuru wosoma:
Trump yasibye ubutumwa bumugaragaza nk'umuntu usa na Yezu nyuma yo kwamaganwa
Nyuma yuko bukomeje kwakirwa nabi, Perezida w’Amerika Donald Trump uko bigaragara yakuyeho ubutumwa bwateje impaka yari yatangaje ku rubuga nkoranyambaga rwa Truth Social yigaragazagamo nk’umuntu umeze nka Yezu/Yesu.
Iyo foto yakozwe hifashishijwe ubwenge buhangano (Artificial Intelligence, AI), yagaragazaga Trump bisa nkaho arimo gukiza umurwayi uryamye ku gitanda mu bitaro.
Yateje kwamagana Perezida w’Amerika mu buryo bukomeye bikozwe n’impande zombi zo muri politike y’Amerika (abo mu ishyaka ry’abarepubulikani n’abo mu ishyaka ry’abademokarate), harimo na bamwe mu basanzwe bashyigikiye cyane Trump.
Ubwo butumwa bwaje hashize amasaha Trump atangaje ubutumwa burebure anenga Papa Léon XIV, uyu akaba anenga cyane igikorwa cya gisirikare cy’Amerika na Israel muri Irani.
Trump yemeye ko yatangaje iyo foto, abwira abanyamakuru ko yatekerezaga ko iyo foto ari “jyewe nk’umuganga”.
Iyo foto ubu yamaze gusibwa yagaragazaga Trump, yambaye ikanzu y’umweru, ashyize ukuboko kurabagirana ku gahanga k’umugabo urwaye, abamunenga bavuze ko isa nk’ibishushanyo by’idini bigaragaza Yezu/Yesu akiza umuntu wamugaye.
Izindi nkuru wasoma:
Mwaramutse neza!
Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw'aka kanya.