Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.

Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa

Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke

IKIBIRIRAHO, DR Congo ivuga ko hatangiye iperereza ku gitero cyiciwemo umukozi wa UNICEF i Goma

Karine Buisset, wari umukozi w'ishami rya ONU ryita ku bana (UNICEF), yishwe ku wa gatatu mu gitero mu mujyi wa Goma ugenzurwa n'inyeshyamba za M23 zirwanya ubutegetsi bwa DRC.

Incamake

Amakuru y'ikibiriraho

Chançard Abimana, Didier Bikorimana, Gisèle Berwa na Samba Cyuzuzo

  1. Amavubi y’u Rwanda yagaruye umutoza wayasezeye mu myaka 11 ishize

    Ishyirahamwe ry’umupira w’amaguru mu Rwanda ryatangaje ko ryahaye akazi ko gutoza ikipe y’igihugu umutoza w’Umwongereza wasezeye kuri aka kazi mu myaka 11 ishize.

    Stephen Constantine yahawe amasezerano y’imyaka ibiri yo gutoza Amavubi n’ikipe y’igihugu y’abatarengeje imyaka 23, amasezerano ashobora kongerwa "hashingiwe ku musaruro" nk’uko FERWAFA ibivuga mu itangazo.

    Ikipe y’u Rwanda y’umupira w’amaguru imaze imyaka myinshi inanirwa guha umusaruro abakunzi bayo bifuza.

    FERWAFA yatangaje ko ishyirwaho rya Constantine rijyanye no gushaka "kugera ku ntsinzi ku rwego mpuzamahanga" muri Afurika no ku isi.

    Constantine w'imyaka 63, yatoje Amavubi mu gihe cy’umwaka umwe (2014-2015), mu mikino yatoje iyi kipe nta n’umwe yatsinzwe.

    Ku gihe cye, Amavubi yavuye ku mwanya wa 134 ku rutonde ngarukakwezi rwa FIFA agera ku wa mwanya 68 ku isi, umwe mu myanya myiza Amavubi yagezeho mu mateka yayo.

    Igihe Constantine yatozaga Amavubi iyi kipe yabonye ticket yo gukina icyiciro cya nyuma cy’imikino y’igikombe cya Afurika ariko ihita ifatirwa ibihano ikurwamo kubera gukinisha umukinnyi Daddy Birori wari ufite ibyangombwa bimuranga birimo uburiganya, nk’uko byatangajwe n’impuzamashyirahamwe y’umupira w’amaguru muri Afurika CAF.

    Constantine, wahembwaga 11,000$ ku kwezi nk’uko byatangajwe n’umuvugizi wa FARWAFA icyo gihe, yahise asezera ku kazi ke avuga ko yabonye akeza kurushaho mu Buhinde.

    Kugeza mu mpera z’umwaka ushize, Constantine yari umutoza w’ikipe y’igihugu ya Pakistan.

    Nyuma yo gutoza amakipe y’ibihugu birimo Ubuhinde, Malawi, Sudan, afatwa nk’umwe mu bongereza batoje amakipe menshi y’ibihugu by'amahanga.

    Izindi nkuru wasoma:

  2. Haramaze kuba ibitero 16 ku bwato kuva intambara itanguye – UKMTO

    Ubundi bwato butatu butwara ibidandazwa bwaratewe mw'ijoro ryakeye, nk'uko bivugwa n'ikigo c’Ubwongereza kijejwe urudandazwa rwo mu mazi (UKMTO).

    Kuva intambara ya Amerika-Israel na Irani itanguye itariki 28 z'ukwezi kwa kabiri 2026, ubwato 16 buramaze guterwa ibisasu mu kigobe c’Abarabu, mu muhora wa Hormuz no mu kigobe ca Oman, nk'uko amakuru mashasha y'ico kigo abivuga.

    Ikigo UKMTO kivuga kandi ko hamaze gutangwa raporo zine zivuga ibikorwa biteye amakenga vyabaye muri ako karere.

    Izindi nkuru wosoma:

  3. Ivyononekaye hirya no hino mu Buseruko bwo Hagati inyuma y’ibitero vyabaye mw’ijoro

    Ubu turashobora kubasangiza amwe mu mafoto yafashwe mu karere k'uburasirazuba bwo hagati, inyuma y'ibitero vyabaye muri ako karere mw'ijoro ryakeye.

    Izindi nkuru wosoma:

  4. Havuzwe ibindi bitero vya iran muri Irak, Bahrain, no muri Oman

    Ibitero vya Irani bikibandanya vyatumye haduka umuriro hirya no hino muri ako karere.

    Ubwato bubiri bwaturiwe hafi y’ikivuko ca Basra co mu bumanuko bwa Iraki, bituma ibikorwa vy’igitoro vy’ico gihugu bihagarara. Benshi mu bakozi bo muri ubwo bwato bararokowe ariko umwe arapfa.

    Muri Bahrain, hari umuriro munini inyuma y’aho Irani itereye ububiko bw’ibitoro bw’ikibuga c’indege mpuzamakungu. Umwotsi waeri mwinshi cane ku buryo abategetsi bariko barahimiriza abantu kuguma bugaye amadirisha yabo.

    Muri Oman, abakozi bazimya umuriro baracariko barakora kugira ngo bazimye umuriro wadutse ku bubiko bw'igitoro , kubera igitero c’ejo ku kivuko ca Salalah. Ubu Oman yategetse ko ubwato buva ku kibanza gisohoreramwo igitoro nk’ukwirinda.

    Biragaragara ko Irani ifise umugambi wo gutera akajagari k’ubutunzi kazomara igihe kirekire.

    Igisirikare caco na co nyene caragabishije ko amabanki y’abo mu burengero bw'isi ubu ari yo bazoterako ibisasu, inyuma y'aho hari ibanki imwe yo muri Irani iterewe.

    Amabanki mpuzamakungu amaze igihe afunga ibiro vyayo vyo mu vyo mu kigobe c’abarabu nka HSBC muri Qatar, Citi na Standard Chartered i Dubai, akabwira abakozi bazo ngo bagume muhira.

    Izindi nkuru wosoma:

  5. Trump avuga ko ibiciro bya peteroli bizagabanuka 'kurusha ibyo umuntu wese ashobora kwiyumvisha'

    Nkuko twabitangaje mbere, ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli byongeye kuzamuka, bikaba byari bisanzwe byarazamutse muri iyi ntambara y’Amerika-Israel na Irani.

    Ariko ku wa gatatu ubwo yagezaga ijambo ku bamushyigikiye muri leta ya Kentucky, Perezida w’Amerika Donald Trump yavuze ko icyemezo cyo ku wa gatatu cy’ibihugu 32 cyo gusohora ibikomoka kuri peteroli byari byarazigamye, “kizagabanya cyane ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli”.

    Mbere yaho kuri uwo munsi, ubwo yasuraga ibikorwa by’ubucuruzi mu mujyi wa Cincinnati, muri leta ya Ohio, Trump yise ihindagurika ry’ibiciro by’ibikomoka kuri peteroli “ibintu bibaho mu ntambara”.

    Yagize ati: “Ibiciro birimo kugabanuka cyane.”

    “Ibikomoka kuri peteroli bizagabanuka. Ibyo ni ibintu bibaho mu ntambara. Ni nkaho ushobora no kubihanura [kubiteganya]. Navuga ko byazamutse gacye ugereranyije n’uko twabitekerezaga. Bizagabanuka kurusha ibyo twe, [ibyo] umuntu wese ashobora kwiyumvisha”.

    Nyuma yaho, yavuze ko Amerika izasuzuma ishishikaye cyane umuhora wa Hormuz, yongeraho ati: “Imihora imeze neza cyane. Twamenaguye amato yabo yose. [Irani] Bafite misile zimwe na zimwe, ariko si nyinshi cyane”.

    Izindi nkuru wasoma:

  6. Imyuzure n'inkangu byishe abantu barenga 60 mu majyepfo ya Ethiopia

    Abantu barenga 60 bishwe n’imyuzure n’inkangu (ihirima ry’ubutaka) byatewe n’imvura nyinshi yaguye mu karere ka Gamo Zone mu majyepfo ya Ethiopia, nkuko abategetsi baho babivuze.

    Abategetsi batangaje ko benshi muri abo bantu bapfiriye mu turere tw’imisozi miremire, aho ubutaka bw'imisozi ihanamye bwatose kubera amazi bugahirima nyuma y’imvura nyinshi yari imaze iminsi igwa. Abandi barenga 90 baburiwe irengero.

    Abategetsi bashishikarije abatuye mu duce tw’amanegeka gufata ingamba zo kwirinda.

    Mu minsi ya vuba aha ishize, imvura nyinshi yateje imyuzure henshi muri Afurika y’uburasirazuba. Abantu barenga 40 barapfuye muri Kenya ihana imbibi na Ethiopia.

    Ibigo by’iteganyagihe bivuga ko imiyaga ikomeye irimo kurushaho kugira imbaraga muri aka karere, ku ruhande rumwe bitewe n’ihindagurika ry’ikirere.

    Guverineri wa leta y’akarere k’amajyepfo ka Ethiopia yihanganishije imiryango yabuze ababo.

    Mu itangazo yasohoye ku rubuga nkoranyambaga rwa Facebook ku mugoroba wo ku wa kabiri, ubwo abapfuye bari bakiri 30, Guverineri Tilahun Kebede yagize ati:

    “Mu izina ryanjye bwite no mu zina rya leta [guverinoma] y’akarere, mbabajwe cyane n’urupfu rw’abantu 30 bitewe n’inkangu n’imyuzure mu misozi miremire ya Gamo Zone kubera imvura nyinshi.”

    Abategetsi bavuze ko ibyo byago byakurikiye imvura nyinshi yari imaze igihe igwa mu turere dukikije ako karere.

    Izindi nkuru wasoma:

  7. Umuhungu wa Robert Mugabe yatunguranye mu rukiko muri Afurika y’Epfo

    Umwana w’umuhererezi w’uwahoze ari perezida wa Zimbawe ufungiye muri Afurika y’Epfo yatunguye urukiko ku wa gatatu yisubiraho ku busabe bwe bwo gufungurwa by’agateganyo.

    Bellarmine Mugabe afunze akekwaho ibyaha birimo kugerageza kwica nyuma y’uko umusore w’imyaka 23 arashwe agakomereka mu rugo Bellarmine abamo i Johannesburg.

    Mu rukiko ku wa gatatu, Bellarmine yari yaje kuburana ku busabe bwe bwo kurekurwa by’agateganyo, yaratunguranye areka ubwo busabe ahubwo yemera kwinjira byo kumvikana n’abashinjacyaha.

    Bellamine Mugabe w’imyaka 28 arareganwa n’umurinzi bwite we. Urubanza rwe rurimo gukurikiranwa na benshi muri Afurika y’Epfo na Zimbabwe. Ruzakomeza mu cyumweru gitaha.

    Kugeza ubu, uyu muhungu muto wa Robert Mugabe wategetse Zimbabwe imyaka 37, ntabwo aremera cyangwa ngo ahakane ibyaha aregwa.

    We na bakuru be babiri na nyina Grace Mugabe ahanini baba muri Afurika y’Epfo kuva se yavanwa ku butegetsi mu 2017 agapfa imyaka ibiri nyuma yaho.

    Bellarmine na bakuru be, mu mezi ashize byatangajwe ko birukanwe muri ‘apartment’ ihenze cyane babagamo mu gace gakize ka Sandton i Johannesburg nyuma y’uko abaturanyi binubiraga urusaku batezaga.

    Vuba aha, abo bavandimwe bagiye bagirana ibibazo byinshi n’amategeko.

    Mu 2024 Bellarmine yarafunzwe ashinjwa gukubita umupolisi mu mujyi wa Beitbridge muri Zimbabwe hafi y’umupaka wa Afurika y’Epfo.

    Izindi nkuru wasoma:

  8. Senegal: Abashingamateka bemeje itegeko rishasha rikuvye kabiri ibihano k'ubutinganyi

    Inama nshingamateka ya Senegal yemeje itegeko rishasha ryongereza ibihano ku bantu bagira imibonano mpuzabitsina basangiye ibitsina kandi rigahana n’abashigikira canke bateza imbere mweniyo mibonano.

    Abashingamateka baritoye ku bwinshi, aho ryemejwe na 135 muri bo, ntawarihakanye, nayo batatu ntaco barivuzeko.

    Iryo tegeko ryashigikiwe na reta yinjiye ku butegetsi mu 2024 irongowe na Perezida Bassirou Diomaye Faye hamwe n’umushikiranganji wa mbere Ousmane Sonko.

    Sénégal yari isanzwe ifise itegeko ryashizweho kuva mu 1966 rihana ivyo ryita “ibikorwa bihushanye n’akaranga”, rigahana uwabigize gushika ku myaka itanu y’ugupfungwa hamwe n’ihadabu rishika ku mafaranga agera ku miriyoni 1.5 z’amafaranga ya CFA.

    Muri iryo tegeko rishasha, abazokwagirwa n'icaha co guhuza igitsina n’uwo bagisangiye bashobora gupfungwa imyaka 10 hamwe n'ihadabu y'imiliyoni 10 z'amafaranga ya CFA.

    Iryo tegeko kandi rihana umuntu wese ateza imbere canke atanga imfashanyo kuri abo bahuza ibitsina babisangiye, haba mu buryo bw’amahera canke ubundi buryo, kandi rivuga ko abacamanza badashobora kugabanya ibihano ngo bimanuke munsi y’ivyo iryo tegeko rivuga.

    Iryo tegeko rije mu gihe mu bice bimwe bimwe vya Afrika y'uburengero hari amategeko akomeye arwanya abahuza ibitsina babisangiye.

    Muri Uganda, itegeko risa n’iryo, ryemejwe mu 2023, rishiraho bimwe mu bihano bikaze kuruta ibindi vyose kw’isi ku bijanye n’abahuza ibitsina babisangiye, harimwo ugupfungwa ubuzima bwose, rimwe na rimwe mbere umuntu ashobora guhanishwa igihano c’urupfu.

    Izindi nkuru wosoma :

  9. FBI yaburiye ko Iran ishobora kugaba igitero California muri Amerika

    Ibiro bishinzwe iperereza imbere muri Amerika - FBI - byakoze inyandiko iburira ko Iran ishobora kugaba igitero gitunguranye muri leta ya California nk’uko CBS - ikorana na BBC muri Amerika - ibitangaza.

    Abashinzwe iperereza mu nzego z’umutekano za Amerika na California babwiye CBS ko nta gihamya cyangwa amakuru yihariye agaragaza ko icyo igitero cyegereje. Bavuga ko iyo nyandiko ishingiye ku makuru yatanzwe mbere y’uko amakimbirane na Iran arushaho gukaza umurego.

    Guverineri wa California Gavin Newsom yanditse ku rubuga X ati: “Nubwo nta makuru dufite agaragaza ko hari igitero cyegereje muri iki gihe, twiteguye guhangana n’ikibazo cyose cyabaho kuri leta yacu.”

    Abajijwe kuri aya makuru ari ku kibuga cy’indege cya gisirikare Joint Base Andrews, Perezida wa Amerika Donald Trump yagize ati: "Birimo gukorwaho iperereza, ariko muri iki gihe hari ibintu byinshi birimo bityo icyo dukora ni ukubyakira uko bije".

    Indi nkuru wasoma:

  10. Igiciro c’igitoro cashitse ku madolari 100 ku kagunguru

    Igiciro c'igitoro ca Brent cashitse ku madolari 100 ku kagunguru kamwe k'ibitoro bitunganyije caduze ku bice 9 kw'ijana kuri uuyu musi wa kane muri Aziya.

    Ibiciro vy'igitoro ntivyagabanutse, n'inyuma y'aho ibihugu vyinshi, harimwo Amerika n'Ubwongereza, bimenyesheje ko bizoshira kw’isoko igitoro cinshi cari mu bubiko.

    Igihugu ca Iran naco, carabandanije gutera ubwoba ubwato buca mu muhora wa Hormuz, ahaca icagatanu c’igitoro gikoreshwa kw’isi .

    Igitoro kigurishwa muri Amerika caduze ku bice 9%, kigera ku madolari 95.27.

    Ku wa mbere, igiciro c’igitoro cari carenze amadolari 110 ku kagunguru, kandi kuva ico gihe cagiye kirahindagurika cane.

    Izindi nkuru wosoma:

  11. Kinshasa ntiyahakanye cyangwa ngo yemere ko ari yo yagabye igitero cyiciwemo umukozi wa UNICEF i Goma

    Leta ya Repubulika ya Demokarasi ya Congo (DRC) yihanganishije umuryango w’Umufaransakazi wiciwe mu gitero cy’indege nto itajyamo umupilote (drone) mu mujyi wa Goma mu gitondo cyo ku wa gatatu, yihanganisha n’abakora ubutabazi, ivuga ko hatangiye iperereza kugira ngo hamenyekane uko byagenze.

    Karine Buisset, wari umukozi w’ishami ry’Umuryango w’Abibumbye ryita ku bana (UNICEF), yiciwe muri icyo gitero muri uwo mujyi ugenzurwa n’inyeshyamba za M23 zirwanya ubutegetsi bwa DRC. Abandi bantu nibura babiri na bo biciwe muri icyo gitero.

    M23 ishinja ingabo za DRC (FARDC) kuba ari zo zagabye icyo gitero zirenze ku gahenge kemeranyijweho hagati y’impande zombi, ikavuga ko ishingiye ku kwegerana kw’ahantu cyarashe n’urugo rw'uwahoze ari Perezida wa DRC Joseph Kabila hamwe n’umukuru w’ihuriro AFC/M23 Corneille Nangaa, bigaragara ko ari bo cyari kigambiriye.

    Mu itangazo ryayo, leta ya DRC ntiyahakanye cyangwa ngo yemere ko ari yo yagabye icyo gitero, ivuga ko yanamenye ko cyangirikiyemo n’ibintu byinshi.

    Itangazo rya minisiteri y’itangazamakuru ya DRC rigira riti: “Uko byagenze nyirizina muri utwo turere tugenzurwa [na M23] hamwe n’inkomoko y’ibiturika byatangajwe, ubu birimo gukorwaho iperereza n’inzego zibifitiye ubushobozi, kugira umucyo wose ugaragare ku kuntu byagenze.”

    Perezida w’Ubufaransa Emmanuel Macron yihanganishije umuryango wa Buisset, inshuti ze, n’abo bakoranye, avuga ko Ubufaransa bwifatanyije na bo, ndetse asaba ko amategeko mpuzamahanga arengera ikiremwamuntu yubahirizwa, no kurinda abakozi bakorera i Goma mu “kurokora ubuzima”.

    Stéphane Dujarric de la Rivière, Umufaransa uvugira umunyamabanga mukuru wa ONU (UN), yavuze ko abakora ubutabazi batagomba na rimwe kuraswaho.

    Amerika na yo yihanganishije umuryango wa Buisset n’abo bakoranye, isaba impande zose “kubahiriza kurinda UN n’abakozi bakora ubutabazi”.

    Itangazo ku rubuga nkoranyambaga X ry’ibiro by’Amerika byita ku bibazo by’Afurika rigira riti: “Ibitero mu bice bituwemo n’amasivile ntibyakwihanganirwa. Leta Zunze Ubumwe [z’Amerika] ziteze ko impande zose ziri mu ntambara zubahiriza ibyo ziyemeje.”

    Izindi nkuru wasoma:

  12. Mwaramutse neza!

    Ikaze kuri BBC Gahuzamiryango, aho tubagezaho amakuru yo mu karere no mu mahanga mu buryo bw’aka kanya.