Kí ni El Niño àti La Niña, kí ní àjọṣepọ̀ wọn pẹ̀lú ojú ọjọ́?

    • Author, By Mark Poynting & Esme Stallard
    • Role, BBC News Climate & Science

Ipele oju-ọjọ El Niño, eyi to bẹrẹ ni igba ooru 2023, ti de opin bayi, Ajọ to n ri si oju-ọjọ lorilẹede Australia lo sọ èyí.

Iṣẹlẹ Iyalẹnu yii ṣe iranlọwọ lati se igbelarugẹ bi oju ọjọ eyi ti ko ṣẹlẹ ri nípasẹ ooru ti irufẹ rẹ kò waye rí lati ọwọ awọn eeyan.

Kí ni El Niño?

El Niño jẹ apakan ti iṣẹlẹ oju-ọjọ adayeba ti a n pe ni El Niño Southern Oscillation (ENSO).

O ni ipele meji: El Niño ati La Niña, mejeeji yii jẹ ohun pataki si oju-ọjọ lagbaye.

El Niño ni a le ṣe idanimọ rẹ nipasẹ nọmba awọn wiwọn oriṣiriṣi, pẹlu: igbona-ju-omi to n le te n te lọ ni apa omi okun Pacific

Eyi to gbona ju bo se yẹ lọ ni Darwin, Australia (iwọ-oorun Pacific), to si kere ju bí o ṣe yẹni Tahiti, French Polinesia (aringbungbun Pacific)

Ni awọn ipo “aitọ”, omi oju ni Okun Pasifiki jẹ tutu ni ila-oorun ati to si igbona ni iwọ-oorun.

“Ẹ̀fúùfù iji” maa n fẹ lati ila oorun si ìwọ oorun, ooru lati oorun si maa n mu ki omi maa mooru bí won ṣe ń lọ sí ọna yii.

Lasiko awọn iṣẹlẹ El Niño, awọn afẹfẹ wọnyi di irẹwẹsi tabi yiyipada, fifiranṣẹ omi oju omi ransẹ si ila-oorun dipo.

Ni awọn asiko La Niña, awọn afẹfẹ lati ila-oorun si iwọ-oorun ni okun sii, titari awọn omi igbona ni iwọ-oorun.

Eyi fa omi tutu lati dide - tabi “upwell” - lati awọn ijinle ti okun, to tumo si pe omi to wa loke maa tutu ju ib ti Pacific.

Iṣẹlẹ yii ni wọn kọkọ ṣawari lati ọwọ pẹjapẹja Peruvian no ọdun 1600 to ṣe akiyesi pe omi gbigbona da bí pe o wa loke sì ni Amẹrika ninu oṣu Kejila.

Wọn wa sọ ní orukọ "El Niño de Navidad"- Ọmọ Christ ni ede Spanish.

Bawo ni El Niño ati La Niña ṣe n mu ayipada ba oju ọjọ?

Ki ṣe gbogbo iṣẹlẹ yii lo jẹ ikana ati pe awọn ohun to n ṣokùnfa yatọ si ara wọn lati ẹkun kan si kan.

Ẹwẹ, awọn Onimọ ijinlẹ Sayẹnsi alebu kan to jọ ara wọn.

Bi nnkan ṣe gbona tabi tutu si

Bí nnkan ṣe gbona tabi tutu si lagbaye ma n lekun sì lasiko El Niño, to si ma n ja walẹ lasiko El Niña.

El Niño tumọ si pe omi gbigbona ma lekun si, eyi lo sì ma fa ọpọlọpọ ooru ati atẹgun gbigbona.

Ṣugbọn awọn ipa agbegbe jẹ idiju, ati pe diẹ ninu awọn aaye le jẹ igbona ati tutu ju bi o ti ṣe yẹ lọ ni awọn aaye oriṣiriṣi lọdọdun.

Ọdun ti o gbona julọ ni akọsilẹ, 2023, ni ko sẹyin ipasẹ awọn ipo El Niño, ati pe igbona yẹn tẹsiwaju titi di ọdun 2024

Laarin ọdun 2020 ati 2022, agbaye ni iriri akoko La Niña to gun ju, eyiti o ṣe iranlọwọ lati tọju iwọn bí nnkan ṣe gbona ati otutu lagbaye.

Bii ilẹ UK ati Iwọ-oorun Yuroopu ṣe idahun si El Niño jẹ aidaniloju. O le tumọ si otutu le pọ

ju ni awọn igba otutu, fun apẹẹrẹ, ṣugbọn eyi da lori bi El Niño ṣe n waye.

Ayipada si ojo

Lakoko awọn iṣẹlẹ El Niño, omi gbigbona maa ń tí fa awọn afẹfẹ ti o lagbara Pacific siwaju si guusu ati ila-oorun.

Eyi mu oju ojo tutu wa si gusu Amẹrika ati Gulf ti Mexico.

Awọn agbegbe Tropical bii guusu ila-oorun Asia, Australia ati aringbungbun Afirika ni maa ni iriri awọn iṣẹlẹ yii.

Labẹ La Niña, ipa naa ti yipada

Iji líle

El Niño tun ni ipa lori awọn ilana kaakiri oju-aye, eyiti o tumọ si ni gbogbogbo awọn iji lile ma n ja ni o wa ni iha Pacific, ṣugbọn diẹ ni Atlantic Tropical, pẹlu gusu Amẹrika.

Lakoko La Niña, iyipada jẹ otitọ.

Ipele Carbon dioxide (CO2)

Awọn onimo ijinlẹ sayẹnsi ti tun ṣakiyesi pe awọn ipele CO2 ninu afefe n maa lekun si ni lakoko awọn iṣẹlẹ El Niño, o ṣee ṣe nitori abajade gbigbona ati awọn ipo gbigbẹ ni awọn agbegbe kan .

Ti awọn ohun ọgbin ko ba dagba ni kiakia nitori ogbele, wọn fa CO2 kere si, lakoko ti awọn ina nla diẹ sii ni awọn aaye bii South Asia tumọ si pe CO2 diẹ sii ti tu silẹ.

Kí lo de tí ilana El Niño ati La Niña ṣe ṣe koko?

Awọn iṣẹlẹ oju ojo ti o buruju nipasẹ El Niño ati La Niña ni ipa ninu awọn ohun amayederun, ounjẹ ati awọn eto agbara ni ayika agbaye.

Fun apẹẹrẹ, nigbati omi tutu diẹ ba wa si oke ni etikun iwọ-oorun ti South America lakoko awọn iṣẹlẹ El Niño, eyí tumọ si pe ounjẹ kere lo wa fun awọn eya omi bi squid ati salmon, to si n se akoba fun awọn agbegbe pẹjapẹja ni guusu Amẹrika.

Awọn ogbele ati omiyale ti o ṣẹlẹ nipasẹ iṣẹlẹ El Niño ti ọdun 2015-2016 ṣakoba si aabo ounje fun o le ni ọgọta miliọnu eniyan, ni ibamu si Ajo Ounje ati Ogbin ti UN.

Iwadi to waye laipe kan daba pe awọn iṣẹlẹ El Niño n fa idinku idagbasoke eto-ọrọ agbaye ni pataki, ipa kan eyiti o le pọ si ni ọjọ iwaju.

Bawo ni El Niño ati La Niña ṣe n waye?

Awọn iṣẹlẹ El Niño ati La Niña maa n waye ni gbogbo ọdun meji si meje, to si lo to oṣu mẹsan an si méjìlá.

Wọn ko ṣe aropo dandan: Awọn iṣẹlẹ La Niña ko wọpọ to tí awọn iṣẹlẹ El Niño.

Ṣe oju ọjọ n ṣe akoba fun El Niño ati La Niña?

Ni ọdun 2021, awọn onimọ-jinlẹ oju-ọjọ UN ti UN, IPCC, sọ pe awọn iṣẹlẹ ENSO eyiti o ti waye ni ọdun 1950 lagbara ju eyiti a ṣe akiyesi laarin ọdun 1850 ati 1950.

Ṣugbọn o tun sọ pe awọn oruka igi ati awọn ẹri itan miiran fihan pe awọn iyatọ ti wa ninu igbohunsafẹfẹ ati agbara ti awọn iṣẹlẹ wọnyi lati awọn ọdun 1400.

IPCC pari pe ko si ẹri ti o daju pe iyipada oju-ọjọ ti ni ipa lori awọn iṣẹlẹ wọnyi.

Diẹ ninu awọn awoṣe oju-ọjọ daba pe awọn iṣẹlẹ El Niño yoo di loorekoore ati siwaju sii bi abajade ti imorusi agbaye - o le mu awọn iwọn otutu pọ si siwaju - ṣugbọn eyi ko daju.