Iran, manjine i siromaštvo: Život kolbara u Iranskom Kurdistanu - nema prijatelja osim planinina

U planinama Iranskog Kurdistana, regiona koji se graniči sa severnim Irakom svakodnevno se mogu videti stotine „kolbara“, ljudi natovarenih teškim prtljagom. Usled produbljivanja ekonomske krize u Iranu poslednjih godina, sve je više lokalnih stanovnika Rodžhelata, kako se još naziva ova siromašna kurdska regija, koji se odlučiju na izuzetno opasan i slabo plaćen posao kako bi obezbedili egzistenciju sebi i porodicama. Autor: Konstantin Novaković, januar 2020. godine

Sa lokalnog puta koji povezuje pogranični grad Marivan i selo Uraman Taht, čiji značajan deo muškog stanovništva rade kao nosači, jasno se vidi kolbarska ruta na snegom pokrivenoj padini planine Kuhi Taht. Odmah iza nalazi se irački Kurdistan. Postoji mnogo ovakvih ruta duž granice sa Irakom u regionima koje naseljavaju Kurdi.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Sa lokalnog puta koji povezuje pogranični grad Marivan i selo Uraman Taht, čiji značajan deo muškog stanovništva rade kao nosači, jasno se vidi kolbarska ruta na snegom pokrivenoj padini planine Kuhi Taht. Odmah iza nalazi se Irački Kurdistan. Postoji mnogo ovakvih ruta duž granice sa Irakom u regionima koje naseljavaju Kurdi.
Nakon celodnevnog pešačenja krivudavim planinskim stazama i prelaska zavejanih prevoja, grupa kolbara se spušta vukući džakove niz snežnu padinu. Ovaj put, čije se početno odredište nalazi sa druge strane granice, u Iračkom Kurdistanu, traje između 8 i 12 sati. Tokom zimskih meseci ova ruta postaje veoma opasna i tada se dešava većina incidenata od kojih mnogi rezultiraju smrtnim ishodom.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Posle celodnevnog pešačenja krivudavim planinskim stazama i prelaska zavejanih prevoja, grupa kolbara se spušta vukući džakove niz snežnu padinu. Ovaj put, čije se početno odredište nalazi sa druge strane granice, u Iračkom Kurdistanu, traje između osam i 12 sati. Tokom zimskih meseci ova ruta je posebno opasna i tada se dešava većina incidenata koji imaju smrtni ishod.
Mladi nosač vuče svoj teški tovar niz padinu prema mestu gde će napraviti kratku pauzu a zatim džakove ponovo natovariti na leđa.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Mladi nosač vuče teški tovar niz padinu prema mestu gde će napraviti kratku pauzu, a zatim džakove ponovo natovariti na leđa.
U zavisnosti od vrste robe i kondicije nosača, težina tereta se kreće između 40 i 90 kg. Na ovaj način se najviše švercuje tehnička roba, odeća, cigarete i alkohol koji je u Iranu ilegalan dok se u suprotnom pravcu uglavnom prenosi gorivo koje je u Severnom Iraku znatno skuplje.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, U zavisnosti od vrste robe i kondicije nosača, težina tereta je između 40 i 90 kilograma. Na ovaj način se najviše švercuje tehnička roba, odeća, cigarete i alkohol koji je u Iranu ilegalan, dok se u suprotnom pravcu uglavnom prenosi gorivo koje je u severnom Iraku znatno skuplje.
Kolbari, što bi na kurdskom u doslovnom prevodu značilo „oni koji nose“ predstavljaju endemsku vrstu zanimanja koja je prisutna među populacijom Iranskog Kurdistana.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Kolbari, što u doslovnom prevodu sa kurdskog znači „oni koji nose“, predstavljaju endemsku vrstu zanimanja koja je prisutna među stavništvom Iranskog Kurdistana.
Kada se prtljag spusti niz padinu, vreme je da se ponovo na ramenima transportuje do sledećeg odmorišta. Kako je tovar je uglavnom suviše težek da bi ga nosač sam uprtio, u pomoć mu pristižu kolege.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Kada se prtljag spusti niz padinu, vreme je da se ponovo na ramenima transportuje do sledećeg odmorišta. Kako je tovar uglavnom suviše težak da bi ga nosač sam uprtio, u pomoć mu pristižu kolege.
Nakon kratkog predaha uz cigaretu, nosač kreće u poslednju etapu putovanja sa tovarom na leđima. Izloženost surovim vremenskim usovima kakvi vladaju u ovim planinama nisu jedina opasnost sa kojom se kolbari suočavaju. Naime, iranski graničari tokom poslednjih godina sve češće otvaraju vatru na ove ljude, zbog čega mnogi od njih stradaju.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Posle kratkog predaha uz cigaretu, nosač kreće u poslednju etapu putovanja sa tovarom na leđima. Izloženost surovim vremenskim usovima kakvi vladaju u ovim planinama nisu jedina opasnost sa kojom se kolbari suočavaju. Naime, iranski graničari tokom poslednjih godina sve češće otvaraju vatru na ove ljude, zbog čega mnogi od njih stradaju.
Kolona natovarenih kolbara se polako probija kroz sneg na putu ka svom konačnom odredištu. Statistika kaže da više stotina nosača izgubi život svake godine, među kojima više od 70% bude ubijeno od strane pripadnika Iranske revolucionarne garde koja takođe obezbeđuju granicu sa susednim Irakom. Štaviše, poslednjih godina zabeležen je porast nasilja prema kolbarima.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Kolona natovarenih kolbara se polako probija kroz sneg na putu ka konačnom odredištu. Statistika pokazuje da više stotina nosača izgubi život svake godine, među kojima više od 70 odsto ubije Iranska revolucionarna garda koja takođe obezbeđuje granicu sa susednim Irakom. Štaviše, poslednjih godina zabeležen je porast nasilja prema kolbarima.
Obzirom na siromaštvo, kao i stepen nezaposlenosti koji u delovima Irana koje naseljavaju Kurdi dostiže gotovo 50%, muškarci svih starosnih dobi, od 13 do 80 godina prinuđeni su da rade kao kolbari i na taj način da dođu do nekakvih prihoda.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, S obzirom na siromaštvo, kao i stepen nezaposlenosti koji u delovima Irana koje naseljavaju Kurdi dostiže gotovo 50 odsto, muškarci svih starosnih dobi, od 13 do 80 godina prinuđeni su da rade kao kolbari i da na taj način dođu do nekakvih prihoda.
Procenjuje se da za više hiljada stanovnika pograničnih oblasti Iranskog Kurdistana posao kolbara predstavlja jedini način za sticanje prihoda i izdržavanje porodica. Imajući u vidu veliki broj članova domaćinstva u ovom delu zemlje, to znači da nekoliko desetina hiljada ljudi direktno zavisi od ovog sektora, ne računajući one koji se bave daljom distribucijom robe u druge delove Irana.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Procenjuje se da za više hiljada stanovnika pograničnih oblasti Iranskog Kurdistana posao kolbara predstavlja jedini izvor prihoda i način za izdržavanje porodica. Imajući u vidu veliki broj članova domaćinstva u ovom delu zemlje, to znači da nekoliko desetina hiljada ljudi direktno zavisi od ovog sektora, ne računajući one koji se bave daljom distribucijom robe u druge delove Irana.
Kolbari kreću na iscrpljujući put preko zavejanih vrhova planinskog lanca Zagros u svakodnevnoj odeći, jedinom koju mogu da priušte.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Kolbari kreću na iscrpljujući put preko zavejanih vrhova planinskog lanca Zagros u svakodnevnoj odeći, jedinom koju mogu da priušte.
Za prelazak zahtevnih planinskih staza po kiši, snegu i ledu kolbari takođe koriste neadekvatnu obuću, odnosno jedinu koju imaju. Jedina ispomoć su improvizovani kramponi za led koji se pričvršćuju za cipele.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Za prelazak zahtevnih planinskih staza po kiši, snegu i ledu kolbari takođe koriste neadekvatnu obuću, odnosno jedinu koju imaju. Jedina ispomoć su improvizovani kramponi za led koji se pričvršćuju za cipele.
Detalj krampona napravljenih od lima, jedine opreme kolbara za prelazak planina tokom zime.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Detalj krampona napravljenih od lima, jedine opreme kolbara za prelazak planina tokom zime.
Mladić u dvadesetim godina iz susednog sela nedavno je odlučio da radi kao kolbar. Kako ni pored završenih master studija nije mogao da nađe posao, za njega je ovo trenutno jedina opcija.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Mladić u dvadesetim godina nedavno je odlučio da radi kao kolbar. Kako ni pored završenih master studija nije mogao da nađe posao, za njega je ovo trenutno jedina opcija.
Iscrpljeni od napornog puta, kolbari se polako približavaju konačnom odredištu. Kućni aparati kakvih u Iranu nema usled dugogodišnjih sankcija veoma su tražena roba koja na ovaj način ulazi u zemlju.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Iscrpljeni od napornog puta, kolbari se polako približavaju konačnom odredištu. Kućni aparati kakvih u Iranu nema usled dugogodišnjih sankcija veoma su tražena roba.
Ovaj način transporta robe između dve zemlje nastao je 1990-ih, nakon stvaranja Iračkog Kurdistana 1992. godine, a kada je vladala velika potražnja za iranskom robom.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Ovaj način transporta robe između dve zemlje nastao je 1990-ih, nakon stvaranja Iračkog Kurdistana 1992. godine, a kada je vladala velika potražnja za iranskom robom.
Kolbari natovareni velikim LED televizorima prelaze poslednje korake na svom dugom i napornom putovanju.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Kolbari natovareni velikim LED televizorima prelaze poslednje korake na dugom i napornom putovanju.
Deo lokalnog puta na prilazu Uraman Tahtu pretvara se u tržnicu koja je aktivna sve dok poslednji nosač ne pristigne kako bi predao svoju robu.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Deo lokalnog puta na prilazu Uraman Tahtu pretvara se u tržnicu koja je aktivna sve dok poslednji nosač ne pristigne kako bi predao robu.
Poslednji korak na putovanju kolbara je predaja robe u zamenu za novac. U zavisnosti od težine tovara, oni mogu zaraditi između 20 i 40 dolara.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Poslednji korak na putovanju kolbara je prodaja robe. U zavisnosti od težine tovara, mogu da zarade između 20 i 40 dolara.
Pogled na terasasto građene kamene kuće kurdskog sela Uraman Taht. Zahvaljujući tradicionalnoj arhitekturi i prirodnom okruženju, ovo drevno selo je 2021. upisano na listu svetske baštine Uneska. I pored izuzetnog potencijala za razvoj turizma, šverc za sada ostaje jedini način za opstanak mnogih porodica u ovom delu Irana.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Pogled na terasasto građene kamene kuće kurdskog sela Uraman Taht. Zahvaljujući tradicionalnoj arhitekturi i prirodnom okruženju, ovo drevno selo je 2021. upisano na listu svetske baštine Uneska. I pored izuzetnog potencijala za razvoj turizma, šverc za sada ostaje jedini način za opstanak mnogih porodica u ovom delu Irana.