U fotografijama: Božić u Lalibeli, etiopskom Jerusalimu

Lalibela, varošica u gorju severne Etiopije poznata po srednjovekovnim crkvama isklesanim u steni početkom januara svake godine postaje veliki centar hodočašća. Hiljade vernika iz čitave zemlje tada pristižu u ovaj zabačeni planinski gradić kako bi prisustvovali Geni, prazniku Hristovog rođenja čiji se datum poklapa sa obeležavanjem Božića kod drugih pravoslavnih crkava po julijanskom kalendaru. Zahvaljujući viševekovnoj tradiciji i koncentraciji sakralnih građevina, Lalibela koje je poznata i kao etiopski „Novi Jerusalim“. Nedavni konflikt u susednom regionu Tigraj zahvatio je i ovaj deo zemlje pa je tako Narodnooslobodilački front Tigraja, u dva navrata zauzimao Lalibelu 2021. godine, ali je vojska Etiopije oba puta relativno brzo uspela da oslobodi grad. Iako su crkve ostale netaknute a ponovo pristižu i vernici, posledice sukoba osetilo je lokalno amharsko stanovništvo nad kojim su vršeni ratni zločini. Fotografije su nastale 2015. godine. Autor: Konstantin Novaković.

Na Badnji dan, u Lalibelu, planinski gradić na severu regiona Amhara, slivaju se povorke hodočasnika iz čitave zemlje. Prepoznatljivi su po svojoj skromnoj odeći, kapama sa krstom, kao i štapovima koji simbolišu stradanje Hrista.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Na Badnji dan, u Lalibelu, planinski gradić na severu regiona Amhara, slivaju se povorke hodočasnika iz čitave zemlje. Prepoznatljivi su po skromnoj odeći, kapama sa krstom, kao i štapovima koji simbolišu stradanje Hrista.
Hodočasnici, koji mahom dolaze iz ruralnih oblasti severne Etiopije se spuštaju prema Lalibeli, gde će kampovati tokom predstojećeg praznika.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Hodočasnici, koji mahom dolaze iz ruralnih oblasti severne Etiopije se spuštaju prema Lalibeli, gde će kampovati tokom predstojećeg praznika.
Deo vernika odlučuje se za višenedeljno pešačenje prašnjavim planinskim stazama, a od kojih neki na ovaj mukotrpni put kreću bosonogi.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Deo vernika odlučuje se za višenedeljno pešačenje prašnjavim planinskim stazama, a neki od njih na ovaj mukotrpni put kreću bosonogi.
Hodočasnici u danima koji prethode Božiću kampuju u improvizovanim šatorima kao I kolibama kružne osnove koje se nalaze u centru naselja.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Hodočasnici u danima koji prethode Božiću kampuju u improvizovanim šatorima kao i kolibama kružne osnove koje se nalaze u centru naselja.
U kampu se priprema hrana. Obroci se u tom periodu svode na po jedno posno jelo dnevno.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, U kampu se priprema hrana. Obroci se u tom periodu svode na po jedno posno jelo dnevno.
05. Smatra se da svaki pravi vernik treba da poseti Lalibelu bar jednom u životu. Kako za većinu stanovnika ovog kraja ovakav put predstavlja značajan izdatak neki se tek u poznim godinama odluče za hodočašće.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Smatra se da svaki pravi vernik treba da poseti Lalibelu bar jednom u životu. Kako za većinu stanovnika ovog kraja ovakav put predstavlja značajan izdatak neki se tek u poznim godinama odluče za hodočašće.
Tokom Badnjeg dana vrše se pripreme za noćno bdenje koje se održava u najvećoj crkvi Bet Medhane Alem. Oni koji se odluče da usled velike gužve noć provedu van crkve moći će da čuju bogosluženje putem instaliranih megafona.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Tokom Badnjeg dana vrše se pripreme za noćno bdenje koje se održava u najvećoj crkvi Bet Medhane Alem. Oni koji se odluče da usled velike gužve noć provedu van crkve moći će da čuju bogosluženje putem instaliranih megafona.
Drveni krst predstavlja obavezni rekvizit svakog hodočasnika tokom velikih verskih praznika. Etiopski drveni krstovi su prepoznatljivi po složenoj ornamentici koja uključuje isprepletane trake koje predstavljaju večni život, dok kvadratni deo pri dnu simboliše Zavetni kovčeg.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Drveni krst predstavlja obavezni rekvizit svakog hodočasnika tokom velikih verskih praznika. Etiopski drveni krstovi su složenoj ornamentici prepoznatljivoj po isprepletenim trakama koje predstavljaju večni život, dok kvadratni deo pri dnu simboliše Zavetni kovčeg.
Vrelo popodne vernici provode u senci krošnje starog drveta, nakon čega se upućuju prema crkvama kako bi prisustvovali bogosluženjima koja će trajati do duboko u noć.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Vrelo popodne vernici provode u senci krošnje starog drveta, nakon čega kreću prema crkvama kako bi prisustvovali bogosluženjima koja će trajati do duboko u noć.
Crkva Svetog Đorđa prepoznatljiva po osnovi u obliku grčkog krsta svakako je najpoznatija od 11 monolitnih crkava Lalibele.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Crkva Svetog Đorđa prepoznatljiva po osnovi u obliku grčkog krsta najpoznatija je od 11 monolitnih crkava Lalibele. Izgradnja kompleksa monolitnih crkava vezuje se za kralja Gebrea Meskela Lalibelu koji je živeo u 13. veku. Kako je u mladosti boravio u Jerusalimu, ovaj lokalni vladar odlučio je da u svom rodnom mestu izgradi niz objekata po uzoru na taj sveti grad, te otuda nazivi hramova isklesanih iz stena crvenog tufa potuču od jerusalimskih.
Hodočasnik se odmara u udubljenju u steni ispred crkve Bet Meskel koja je posvećena Časnom krstu. U okolini crkava nalazi se veliki broj prirodnih udubljenja kao i prostorija izdubljenih u steni koje su u prošlosti služile kao monaške kelije.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Hodočasnik se odmara u udubljenju u steni ispred crkve Bet Meskel koja je posvećena Časnom krstu. U okolini crkava nalazi se veliki broj prirodnih udubljenja kao i prostorija izdubljenih u steni koje su u prošlosti služile kao monaške kelije.
Žena umotana u netelu, odeću od belog pamuka pred vratima monaške kelije. Hramovi Lalibele isklesani su u stenama ispod nivoa tla i međusobno povezane nizom prolaza i tunela.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Žena umotana u netelu, odeću od belog pamuka pred vratima monaške kelije. Hramovi Lalibele isklesani su u stenama ispod nivoa tla i međusobno povezane nizom prolaza i tunela.
Badnji dan protiče uz zvukove negarita, bubnjeva kakvi se koriste tokom verskih obreda Etiopske pravoslavne tevahedo crkve.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Badnji dan protiče uz zvukove negarita, bubnjeva kakvi se koriste tokom verskih obreda Etiopske pravoslavne tevahedo crkve.
U crkvi Svetog Đorđa isklesanoj u steni od crvenkastog tufa okupljen je veliki broj vernika u tradicionalnim pamučnim ogrtačima kako bi prisustvovali bdenju.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, U crkvi Svetog Đorđa isklesanoj u steni od crvenkastog tufa okupljen je veliki broj vernika u tradicionalnim pamučnim ogrtačima kako bi prisustvovali bdenju.
Gez, preteča današnjeg amharskog jezika ostao je u upotrebi kao liturgijski jezik crkava u Etiopiji i Eritreji te se stoga još uvek koristi Biblija napisana ovim drevnim pismom.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Gez, preteča današnjeg amharskog jezika ostao je u upotrebi kao liturgijski jezik crkava u Etiopiji i Eritreji te se stoga još uvek koristi Biblija napisana ovim drevnim pismom.
Unutar hramova sveštenici prikupljaju priloge i krstovima blagosiljaju vernike. Etiopija je prihvatila hrišćanstvo kao zvaničnu religiju još u vreme Aksumitskog carstva u 4. veku, dok su daljem širenju vere značajno doprineli sirijski misionari poznati kao „devet svetitelja“.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Unutar hramova sveštenici prikupljaju priloge i krstovima blagosiljaju vernike. Etiopija je prihvatila hrišćanstvo kao zvaničnu religiju još u vreme Aksumitskog carstva u 4. veku, dok su daljem širenju vere značajno doprineli sirijski misionari poznati kao „devet svetitelja“.
Nakon bogosluženja koje je trajalo do duboko u noć i svega par sati sna, vernici umotani u tradicionalne odore u zoru kreću na jutarnju liturgiju.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Nakon bogosluženja koje je trajalo do duboko u noć i svega par sati sna, vernici umotani u tradicionalne odore u zoru kreću na jutarnju liturgiju. Nakon bdenja i bogosluženja koje traje do duboko u noć, centralni događaj kojim se obeležava etiopski Božić je jutarnja liturgija nakon čega sledi obrok koji obeležava kraj četrdesetodnevnog posta, a u vidu inđere, etiopskog jela koje se tada deli okupljenim vernicima.
Brojni hodočasnici prenoćili su pod vedrim nebom, na stenama koje okružuju centralnu crkvu Bet Medhane Alem posvećenu Hristu Spasitelju.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Brojni hodočasnici prenoćili su pod vedrim nebom, na stenama koje okružuju centralnu crkvu Bet Medhane Alem posvećenu Hristu Spasitelju.
Tokom prazničnog jutra, vernici se okupljaju oko crkve Svetog Đorđa. Isklesana početkom 13. veka pomoću čekića i delta iz stene crvenkastog tufa, ova jedinstvena građevina smatra se „osmim svetskim čudom“.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Tokom prazničnog jutra, vernici se okupljaju oko crkve Svetog Đorđa. Isklesana početkom 13. veka pomoću čekića i delta iz stene crvenkastog tufa, ova jedinstvena građevina smatra se „osmim svetskim čudom“.
Sveštenik blagosilja vernike drvenim krstom kakav se redovno koristi prilikom verskih obreda, procesija, te tokom najvažnijih praznika među koje se ubraja i Gena, etiopski Božić.

Autor fotografije, Konstantin Novakovic/BBC

Potpis ispod fotografije, Sveštenik blagosilja vernike drvenim krstom kakav se redovno koristi prilikom verskih obreda, procesija, te tokom najvažnijih praznika među koje se ubraja i Gena, etiopski Božić.