Severna Makedonija i običaji: Galička svadba - četiri dana ritualnog veselja za nov život mladenaca

Galička svadba je jedinstveni običaj koji se svake godine održava u vreme Petrovdana u planinskom selu Galičnik u zapadnom delu Severne Makedonije. Ovaj kraj nekada su naseljavali Mijaci, a od davnina je poznat po višednevnim svadbama i bogatim narodnim nošnjama. Od 1991. godine zaživela je ideja o svojevrsnoj manifestafiji, svadbi koja će oživeti tradiciju i promovisati kulturu ove etničke zajednice. Mladenci se biraju na konkursu, a uslov je da je makar jedan od njih poreklom iz tog kraja. Nije retkost da se za svadbu angažuju i statisti. Na 48. Galičkoj svadbi mladenci su bili Elena Durovska i Ilčko Dimitrov, oboje iz Skoplja. Mijaci, slovensko pleme koje je naseljavalo ovaj kraj baveći se stočarstvom, još od 19. veka primorano je da ga napusti, odlazeći trbuhom za kruhom. Ali važan deo identiteta Mijaka – svadbe koje traju i do četiri dana, uz složeni niz obreda i rituala od kojih mnogi imaju paganske korene - i danas se čuva. Autor: Konstantin Novaković

Galičnik se nalazi na obroncima planine Bistra u zapadnom delu Severne Makedonije. Ovo mijačko selo poznato je po svojoj autentičnoj arhitekturi, jedinstvenom položaju kao i bogatom kulturnom nasleđu. Zahvaljujući tome, Galičnik je postao važna tačka na turističkoj mapi zemlje koji živi tokom letnje sezone kada u njemu borave vikendaši i ostali posetioci, dok je tokom zime selo gotovo prazno.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Galičnik se nalazi na obroncima planine Bistra u zapadnom delu Severne Makedonije. Ovo mijačko selo poznato je po autentičnoj arhitekturi, jedinstvenom položaju, kao i bogatom kulturnom nasleđu. Zahvaljujući tome, Galičnik je postao važna tačka na turističkoj mapi zemlje koji živi tokom letnje sezone kada u njemu borave vikendaši i drugi posetioci, dok je tokom zime selo gotovo prazno.
Uoči zvaničnog početka svadbe, stari svat i dever kite barjak u vidu nacionalne zastave na liji se vrh vezije bukat sveća i krst. Nakon što stari svat, koji preuzima ulogu barjaktara, po zalasku sunca postavi barjak na desnu stranu kuće i puca iz puške, svadbena ceremonija zvanično može da otpočne.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Uoči zvaničnog početka svadbe, stari svat i dever kite barjak na čiji se vrh vezuje buket sveća i krst. Kada stari svat, koji preuzima ulogu barjaktara, po zalasku sunca postavi barjak na desnu stranu kuće i zapuca iz puške, svadbena ceremonija zvanično može da otpočne.
Nakon što je puškom oglašen početak svadbe, povorka predvođena mladoženjom, deverom drugim muškim članovima njegove porodice odlazi da dočeka muzičare, nakon čega uz zvuke zvuke tupana i zurli dolaze na mali trg u centru sela. Nakon dolaska svekrve koja nosi bokal vode u ruci i sito na glavi, započinje splet tradicionalnih mijačkih igara u kojima učestvuje mladoženjina rodbina.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Nakon što je puškom oglašen početak svadbe, povorka predvođena mladoženjom, deverom i drugim muškim članovima njegove porodice odlazi da dočeka muzičare. Uz zvuke tupana i zurli, potom dolaze na mali trg u centru sela. Tada dolazi i majka mladoženje koja nosi bokal vode u ruci i sito na glavi, i počinje splet tradicionalnih mijačkih igara u kojima učestvuje mladoženjina rodbina.
Kulminaciju predstavlja izvođenje teškota, možda najpoznatijeg makedonskog ora ali i najtežeg za izvođenje. Ovaj tip plesa koji danas predstavlja neizostavni deo makedonskog folklora potiče upravo iz mijačkih sela a simbolizuje prolazak kroz životne teškoće i nostalgiju pečalbara prema rodnom kraju.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Kulminaciju predstavlja izvođenje teškota, možda najpoznatijeg makedonskog ora, ali i najtežeg za izvođenje. Ovaj tip plesa, neizostavnog dela makedonskog folklora, potiče upravo iz mijačkih sela, a simbolizuje prolazak kroz životne teškoće i nostalgiju pečalbara prema rodnom kraju.
Zatim se formira povorka čiji učesnici nose upaljene baklje, a koja predvođena mladoženjom polazi ka nevestinoj kući koja se nalazi na drugom delu sela. Buktinje imaju apotropejski ulogu odnosno služe kako bi odagnale zle sile koje bi mogle nauditi mladencima.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Zatim se formira povorka čiji učesnici nose upaljene baklje, a koja predvođena mladoženjom polazi ka nevestinoj kući, na drugom kraju sela. Buktinje imaju apotropejsku ulogu, odnosno služe kako bi odagnale zle sile koje bi mogle da naude mladencima.
Nakon što se nevesta noseći krčage kako bi ih napunila vodom na tri seoske česme priključi povorci, svadbari se vraćaju na centralni trg što ujedno predstavlja poslednji čin prvog dana venčanja.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Nakon što se nevesta, noseći krčage kako bi ih napunila vodom na tri seoske česme, priključi povorci, svadbari se vraćaju na centralni trg, što ujedno predstavlja poslednji čin prvog dana venčanja.
Drugi dan svedbe započinje odlaskom mlaloženje i njegove najbliže rodbine do seoskog groblja kako bi odali počast precima. Formira se povorka praćena muzičarima.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Drugi dan svadbe započinje odlaskom mladoženje i njegove najbliže rodbine do seoskog groblja kako bi odali počast precima. Formira se povorka praćena muzičarima.
Galička svadba predstavlja jedinstvenu prilku da se u prirodnom okruženju prikaže narodna nošnja Mijaka koja je nadalko poznata po svojoj lepoti.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Galička svadba jedinstvena je prilika da se u prirodnom okruženju prikaže narodna nošnja Mijaka, nadaleko poznatoj po lepoti.
Po dolasku na groblje a nakon molitve za upokojene i paljenja sveća na njihovim grobovima mladoženja nazdravlja uz čašu vina i poziva prisutne na venčanje.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Po dolasku na groblje, posle molitve za upokojene i paljenja sveća na njihovim grobovima, mladoženja nazdravlja uz čašu vina i poziva prisutne na venčanje.
Sledeći korak predstavlja odlazak mladoženje i članova njegove porodice do kuće njegovog budućeg kuma kojem se ovom prilikom zvanično upućuje poziv. Galička svadba sastoji se iz mnoštva elemenata koji kriju različitu simboliku a obred koji sledi, brijanje mladoženje, simbolizuje njegovo odvajanje od majke i priklanjanje budućoj supruzi.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Sledeći korak je odlazak mladoženje i članova njegove porodice do kuće njegovog budućeg kuma, kojem se ovom prilikom zvanično upućuje poziv. Galička svadba sastoji se iz mnoštva elemenata koji imaju različitu simboliku. Obred koji sledi, brijanje mladoženje, simbolizuje njegovo odvajanje od majke i priklanjanje budućoj supruzi.
Dolazak svadbene kolone predvođene starim svatom u ulozi barjaktara, mladoženjom sa kumom te njegovom rodbinom i prijateljima u nevestin dom takođe nosi snažnu simboliku. Nakon postavljanja barjaka na kuću, čina prosidbe i predaje darova mladoj od strane svekrve, sve je spremno za njen odlazak iz roditeljske kuće: tom prilikom hor devojaka peva tužne pesme.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Dolazak svadbene kolone predvođene starim svatom u ulozi barjaktara, mladoženjom sa kumom, te njegovom rodbinom i prijateljima u nevestin dom takođe nosi snažnu simboliku. Kada se barjak postavi na kuću, sledi čin prosidbe, svekrva predaje darove mladi, i onda je sve spremno za njen odlazak iz roditeljske kuće: sve to prati tužna pesma hora devojaka obučenih u narodnu nošnju.
Nakon što se hodajući unatraške oprostila od kućnog praga i uz pomoć kuma i devera popela na konja, velom prekrivena nevesta uz zvuke tupana i zurli zauvek napušta roditeljski dom.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Nakon što se hodajući unatraške oprostila od kućnog praga i uz pomoć kuma i devera popela na konja, velom prekrivena nevesta uz zvuke tupana i zurli zauvek napušta roditeljski dom.
Svadbenu kolonu u povratku prema centru sela predvodi barjaktar koji u više navrata tera konja da se propinje na zadnje noge.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Svadbenu kolonu u povratku prema centru sela predvodi barjaktar koji u više navrata tera konja da se propinje na zadnje noge.
Povorka sa mladencima i članovima obe familije praćena muzičarima polako pristiže na seoski trg gde će se održati poslednji čin svadbene ceremonije pre oslaska u crkvu.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Povorka sa mladencima i članovima obe familije praćena muzičarima polako pristiže na seoski trg gde će se održati poslednji čin svadbene ceremonije pre odlaska u crkvu.
Mladu dočekuje svekrva sa pogačom, bokalom vina i sitom. Nakon što je skinula veo, ona prosejava brašno.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Mladu dočekuje svekrva sa pogačom, bokalom vina i sitom. Nakon što skine veo, ona prosejava brašno.
Mladoženjini i mladenkni kumovi prisustvuju venčanju u crkvi posvećenoj Svetim apostolima Patru i Pavlu u centru Galičnika. Sam čin odlaska u crkvu takođe je propraćen aportopejskom simbolikom u vidu svekrve koja predvodeći povorku, snopom bosiljka umočenim u vodu prska ispred sebe kako bi odagnala zle sile.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Mladoženjini i mladini kumovi prisustvuju venčanju u crkvi posvećenoj svetim apostolima Petru i Pavlu u centru Galičnika. Sam čin odlaska u crkvu takođe je simboličan - svekrva predvodi povorku dok snopom bosiljka umočenim u vodu prska ispred sebe kako bi odagnala zle sile.
Venčanju u crkvi prisustvuju roditelji i najbliža rodbina mladenaca. Otkako Galička svadba postoji kao manifestacija, parovi koji će se venčati biraju se na konkursu a uslov je da barem jedan od mladenaca mora da vodi poreklo iz Galičnika.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Venčanju u crkvi prisustvuju roditelji i najbliža rodbina mladenaca. Otkako Galička svadba postoji kao manifestacija, parovi koji će se venčati biraju se na konkursu, a uslov je da barem jedan od mladenaca mora da vodi poreklo iz Galičnika.
Ove godine održana je 48. po redu Galička svadba za gde je uloga mlade pripala Eleni Durovskoj a mladoženje Ilču Dimitrovu. Pored njih, čija svadba je obeležena uz sve elemente tradicionalnog galičkog venčanja, u crkvi je ovom prilikom venčan još jedan par.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Ove godine održana je 48. po redu Galička svadba, na kojoj je mlada bila Elena Durovska, a mladoženja Ilča Dimitrov.
Ovogodišnji mladenci, Elena Durovska i Ilčo Dimitrov ovedeni u narodnu nošnju Mijaka, sa burmama i krunama na glavi prisustvuju poslednjem činu crkvenog venčanja.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Ovogodišnji mladenci, Elena i Ilčo, ovedeni u narodnu nošnju Mijaka, sa burmama i krunama na glavi prisustvuju poslednjem činu crkvenog venčanja.
Do samog kraja ceremonije, ruke mladenaca ostaju umotane simbolišući jedinstvo i zajednički ostatak života.

Autor fotografije, Konstantin Novaković/BBC

Potpis ispod fotografije, Do kraja ceremonije, ruke mladenaca ostaju umotane, simbolišući jedinstvo i zajednički ostatak života.