Foto-dnevnik „Avganistan izbliza“: Put na sever u grad tirkiznih kupola

Posle Herata, druga stanica na putovanju fotografa Konstantina Novakovića kroz Avganistan bila je Mazari Šarif - prestonica provincije Balh, četvrti po veličini grad u zemlji i svojevrsna kapija prema zemljama srednje Azije, pre svega Uzbekistanu i Tadžikistanu. Identitet grada neraskidivo je vezan za Plavu džamiju, odnosno Alijinu grobnicu, svetinju koja je smeštena u središtu, oko kojeg se grad postepeno širio. U to vreme, 2013. godine, put od glavnog grada Kabula ka severu zemlje bio je bezbedan, pa je Konstantin odlučio da nastavi drumom - prelazeći uzane puteve i planinske predele.

Pogled na vrhove planinskog masiva Hindukuš i armirano-betonsku galeriju na prevoju Salang.

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Tadašnji domaćin me je ubedio da je najbolje da idem kolima, odnosno deljenim taksijem te da će mi on obezbediti „svog čoveka“ koji će biti sa mnom u kolima i „čuvati me” do Mazari Šarifa. Cenio sam lep gest koji je i deo lokalne kulture, odnosno paštunskog plemenskog kodeksa zvanog „paštunvali” - po kojem čast, osveta i gostoprimstvo predstavljaju „sveto trojstvo”. Od trenutka kada sam seo u auto, uplašio sam se za svoju bezbednost, a tu vožnju pamtim kao jednu od najriskantnijih u životu obzirom da se vozač bez ikakve potrebe utrkivao sa ostalim vozilima na krajnje neprimerenom terenu u vidu serpentina koje se penju na Hindukuš i planinski prevoj Salang. Na fotografiji: Pogled na vrhove planinskog masiva Hindukuš i armirano-betonsku galeriju na prevoju Salang.
situacija u tesnacu na izlazu iz u doline Panđšir

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Pored puta sam video desetine slupanih automobila i kamiona što me je podsetilo na Ahmada Zahira, „avganistanskog Elvisa” i najpopularnijeg lokalnog pevača koji je poginuo baš tu negde krajem sedamdesetih, sletevši automobilom u provaliju. Ovo je situacija u tesnacu na izlazu iz u doline Panjđšir: nakon što je automobil sleteo u reku otpočela je svađa i koškanje među okupljenim vozačima pri čemu je neko u jednom trenutku počeo da puca iz pištolja. Prestravljan, smesta sam se udaljio stotinak metara dalje dok se situacija nije smirila.
Prizor iz centra Poli Kumrija, grada na glavnom magistralnom putu koji povezuje Kabul sa severom zemlje.

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Prizor iz centra Poli Kumrija, grada na glavnom magistralnom putu koji povezuje Kabul sa severom zemlje.
Znak za srećan put (i Božju pomoć) pred uspon na prevoj Salang

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Znak za srećan put (i Božju pomoć) pred uspon na prevoj Salang
Tunel Samang

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Prolazak kroz sam tunel Salang je takođe bio zastrašujući, obzirom da se vozi nasilno, tunel je u potpunom mraku i bez asfalta, pun prašine i vode koja se sliva sa svih strana. Otkako su ga Sovjeti izgradili šezdesetih, čime je prvi put omogućen saobraćaj preko planinskog masiva Hindukuš i povezan severni deo Avganistana sa jugom zemlje, tunel nikada nije bio ozbiljnije renoviran. Ulaz u tunel Salang ukrašen je muralom sa likom Ahmeda Šaha Masuda i nalazi na nadmorskoj visini od 3200 metara.
Osveženje na reci Kunduz tokom pauze za ručak nakon prelaska preko planinskog prevoja Salang.

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Po silasku sa Salanga osetila se nekakva razlika u odnosu na deo sa druge strane planine i odmah mi je postalo jasno da se nalazim u srednjoj Aziji čim smo se zaustavili u prvoj drumskoj kafani. Kuhinja severnog Avganistana veoma je slična onoj u ostalim zemljama Srednje Azije, pre svega uzbekistanskoj. Pored šašljika, najpopularnije jelo je pilav sa suvim grožđem a tu je i neizbežni nan - okrugli hleb, kao i zeleni čaj koji se dobija besplatno uz svako jelo. Na fotografiji: Osveženje na reci Kunduz tokom pauze za ručak nakon prelaska preko planinskog prevoja Salang.
Glavni magistralni put koji povezuje sever Avganistana sa Kabulom je u izuzetno lošem stanju.

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Glavni magistralni put koji povezuje sever Avganistana sa Kabulom je u izuzetno lošem stanju.
U Plavoj džamiji smeštena je grobnica Alije

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Kroz prozor sobe u Mazari Šarifu, koju sam platio nekoliko dolara, mogao sam da vidim tirkizne kupole Plave džamije. U Plavoj džamiji smeštena je grobnica Alije, četvrtog kalifa kod sunita kojeg šiiti smatraju prvim kalifom i imamom, Muhamedovog rođaka i jednog od prvih ljudi koji su prihvatili islamsku veru. Čitav grad nastao je oko Alijinog mauzoleja pa se tako Mazari Šarif širi u svim pravcima od svetilišta. Posle Alijine smrti njegovo telo je, kako mu neprijatelji ne bi oskrnavili grob, privezano na leđa kamile koja je prema predanju putovala od Iraka sve do današnjeg Mazari Šarifa. Na mestu gde je životinja uginula noseći Alijino telo još u srednjem veku podignut je skromni mauzolej, dok današnja građevina, koja predstavlja centralnu i najvažniju tačku Mazari Šarifa, datira s početka 20. veka.
Hiljade belih golubova koji nastanjuju park naspram Plave džamije

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Hiljade belih golubova koji nastanjuju park naspram Plave džamije predstavljaju atrakciju za mnogobrojne hodočasnike koji tokom čitave godine posećuju ovo sveto mesto iz svih delova zemlje. Veruje se da su ovi golubovi sveti, da u svakom sedmom obitava po jedna ljudska duša, te da svaki golub koji se pridruži ovoj zajednici pobeli posle 40 dana. Mazari Šarif kao mesto gde je sahranjen Alija ima veliki značaj, pre svega za šiitsku zajednicu u Avganistanu, dok suniti kao i šiiti u drugim muslimanskim zemljama smatraju da se njegova grobnica nalazi u iračkom gradu Nadžafu.
Veliki požar izbio je u zgradi u centru Mazari Šarifa.

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Veliki požar izbio je u zgradi u centru Mazari Šarifa. Vatra se ubrzo proširila i na susedne objekte, te je požar trajao do narednog jutra kada se praktično sam ugasio. Nezvanično sam saznao da u čitavoj provinciji Balh postoje samo četiri vatrogasna vozila od kojih u tom trenutku ni jedno nije bilo ispravno. Kako nisam uspeo da pronađem domaćina koji bi me ugostio, u Mazari Šarifu sam bio potpuno sam, pa otuda bio i preterano oprezan. Ostalo mi je u sećanju da sam tokom priprema za put negde pročitao kako stalno treba menjati trasu puta, pa sam to i počeo da primenjujem. Internet sam pronalazio relativno lako, uglavnom u neobeleženim internet klubovima kojih je srazmerno više što je zemlja siromašnija, odnosno što manje ljudi ima kompjuter kod kuće.
Veliki požar izbio je u zgradi u centru Mazari Šarifa.

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Beli golubovi ispred kompleksa Plave džamije u centru Mazari Šarifa. Tokom popodnevnih časova ovde se okupljaju lokalni stanovnici kao i hodočasnici kako bi hranili „svete“ ptice. U pozadini, iza tirkiznih kupola mauzoleja vidi se dim koji još uvek kulja iz zapaljenog objekta.
U okviru bazara u Mazari Šarifu postoji deo u kojem se prodaju zmajevi različitih veličina i boja

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, U okviru bazara u Mazari Šarifu postoji deo u kojem se prodaju zmajevi različitih veličina i boja, kao i oprema za puštanje zmajeva. Zmajarstvo, omiljena zabava među decom i omladinom u svim delovima zemlje bilo je zabranjeno tokom vladavine talibana devedesetih. Iako trenutno ne postoji zabrana, strahuje se da bi aktuelne talibanske vlasti ponovo mogle zabraniti ovaj tradicionalni vid razonode.
Prizor iz sporedne ulice u Mazari Šarifu ilustruje više aspekata života u avganistanskim gradovima: neasfaltirane ulice, otvoreni kanalizacioni kanali, žene u burkama

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Prizor iz sporedne ulice u Mazari Šarifu ilustruje više aspekata života u avganistanskim gradovima: neasfaltirane ulice, otvoreni kanalizacioni kanali, žene u burkama kao i stara, sovjetska vozila predstavljaju tipičan prizor u urbanim sredinama širom zemlje. I pored uvreženog mišljenja, u Avganistanu posle 2001. nije postojala zakonska obaveza pokrivanja žena. Ipak, praksa pokrivanja kose, lica i ostalih delova tela ostala je rasprostranjena širom zemlje uslovljena prevashodno kulturološkim razlozima.
Grobnica Rabije Balhi

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Iz Mazara sam obišao Balh, grad bogate istorije u kojem nije mnogo toga ostalo da se vidi, imajući u vidu njegov nekadašnji značaj - ali je poseta svakako vredela. Na slici je grobnica Rabije Balhi, prve persijske pesnikinje i nalazi se u parku u centru Balha. Ova princeza sa samanidskog dvora, ćerka emira Balha je do danas je ostala veoma cenjena, a njeno stvaralaštvo je deo nacionalnog literarnog nasleđa. Za Rabiju Balki vezuje se tragična priča: ona se zaljubila u Baktaša, roba turkijskog porekla u službi njenog brata kojem je pisala pesme. Kada je to otkrio, brat je zatvara u hamam na čijim je zidovima, prerezavši vene, krvlju ispisala poslednje stihove. U vreme moje posete talibani su bili prisutni u okolini Balha, ali sam uprkos upozorenjima odlučio da ga posetim.
Današnji ostaci tvrđave Bala Hisar u vidu prstenaste zemljane humke

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Današnji ostaci tvrđave Bala Hisar u vidu prstenaste zemljane humke jedino obimom ukazuju na nekadašnji značaj Balha, grada na severu koji su nekada zvali „majkom svih gradova”. Za ovaj drevni grad koji je danas samo varošica u blizini Mazari Šarifa vezano je više značajnih istorijskih ličnosti kao što su Zoroaster za kojeg se veruje da je u njemu rođen, baktrijska princeza Roksana i potonja supruga Aleksandra Makedonskog, te Dželaludin Rumi, pesnik i sufija koji je takođe rođen u Balhu. U pozadini se vide zasadi kanabisa koji se najviše gaji na severu Avganistana, naročito u regionu Balha.
Konzervirani ostaci džamije Hadži Pijada u Balhu

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Sačuvani ostaci džamije Hadži Pijada u Balhu. Poznata i kao No Gonbad - odnosno džamija sa devet kupola - ova građevina od čerpića iz devetog veka, odnosno perioda Samanidskog carstva, najstarija je islamska građevina u Avganistanu. Zahvaljujući angažovanju Fonda za kulturu Age Kana i podršci Ambasade SAD u Kabulu, ostaci ove građevine od izuzetnog značaja su sačuvani, a nad njom je podignuta zaštitna konstrukcija.
Pogled na dolinu Ajbak iz prostorije koja je nekada bila u sastavu velikog budističkog manastirskog kompleksa iz 4. veka izdubljenog u steni

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Poseta Ajbaku, glavnom gradu provincije Samangan, južno od Mazari Šarifa, bila je pun pogodak. Budistička stupa izdubljena u steni spada među najimpresivnije stvari koje sam video u Avganistanu. Ovo je pogled na dolinu Ajbak iz prostorije koja je nekada bila u sastavu velikog budističkog manastirskog kompleksa iz četvrtog veka. Samangan je procvat doživeo u vreme Kušanskog carstva kada je bio centar budizma u ovom delu Azije. Sve je proteklo bezbedno, iako su talibani kontrolisali delove ove provincije u vreme moje posete.
Tahti Rostam, stupa izdubljana u steni nedaleko od gradića Ajbak u provinciji Samangan nekada je predstavljala centralni deo budističkog manastira.

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Tahti Rostam, stupa izdubljena u steni nedaleko od gradića Ajbak u provinciji Samangan nekada je predstavljala centralni deo budističkog manastira. Impozantnih dimenzija, i danas predstavlja najznačajniji primer budističkog kulturnog nasleđa u Avganistanu. Na vrhu stupe nalazi se takozvana harmika, deo u kojem su čuvane najsvetije relikvije.
U Plavoj džamiji smeštena je grobnica Alije

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Mauzolej Ahmada Šaha Masuda, avganistanskog nacionalnog heroja nalazi se u dolini Panjšir. Predstave sa likom „Lava iz Panjšira“ su svepristune širom zemlje i mogu se videti na najrazličitijim mestima, od bilborda pokraj puta, državnih institucija i restorana, do unutrašnjosti prevoznih sredstava, daleko češće od onih sa likom predsednika Avganistana. Uprkos požrtvovanju boraca Narodnog fronta otpora Avganistana predvođenih njegovim sinom Ahmadom Masudom, Panjšir je pao u ruke talibana početkom septembra ove godine, posle čega je Masudova grobnica oskrnavljena.
Putnik i fotograf Konstantin Novaković

Autor fotografije, Konstantin Novaković BBC

Potpis ispod fotografije, Putnik i fotograf Konstantin Novaković obišao je Avganistan 2013, godinama pre povratka talibana na vlast. Odlučio je da na put u zemlju, iz koje decenijama stižu najstrašnije vesti o ratnim razaranjima i napadima, krene kopnenim prevoznim sredstvima - automobilima i autobusima. Jer, kako kaže, „jedino takav vid putovanja, u kojem putnik deli prevozna sredstva sa stanovništvom, utapajući se u lokalni život, pruža najbolje mogućnosti da se doživi i shvati zemlja koja se posećuje".