Uriko ubona ku rubuga aherekana amakuru mu nyandiko gusa, hakoresha uburyo buke. Ja ku rubuga nyamukuru ubone amakuru mu nyandiko iherekejwe n'amasanamu.
Njana ku rubuga nyamukuru canke aho gusoma gusa
Ibindi vyerekeye ingene urwo rubuga rugutwara uburyo (ama mega) buke
Tshisekedi yaburiye kiliziya nyuma y’uko igize iti: ‘Rubanda rwa Congo nimukanguke’
Perezida Félix Tshisekedi yatangaje ko muri kiliziya gatolika ya DR Congo harimo ‘abayobya’ bashobora ‘gusenya ubumwe bw’igihugu […] cyane cyane muri uyu mwaka w’amatora’, aburira ko atazareka ibyo biba.
Tshisekedi yatangaje ibi ku cyumweru i Mbuji-Mayi nyuma ya misa yo kwizihiza yubile y’imyaka 25 y’umwepiskopi waho Emmanuel-Bernard Kasanda.
Yavuze ibyo nyuma y’uko mu cyumweru gishize inama y’abasenyeri gatolika bo muri DRC inenze ubutegetsi bwa Tshisekedi n’uburyo ibintu ubu byifashe mbere y’amatora.
Mu ijambo rye i Mbuji-Mayi, Tshisekedi yavuze ko ashaka “kuburira igice kirimo kuyobya muri kiliziya gatolika”.
Ati: “Ni ukuyobya navuga ko guteye inkeke, cyane cyane muri uyu mwaka w’amatora […] Kiliziya igomba kuba hagati y’Abanyecongo. Igomba kwigisha urukundo, ubumwe n’uburinganire.”
Kuri we kiliziya igomba kuguma mu butumwa bwayo bwo kwigisha amahoro no kutabogama. Gusa avuga ko abona irimo abantu “bafashe umurongo ushobora gucamo igihugu ibice”.
Yongeraho ati: “Ntabwo nzemera na rimwe ikintu nk’icyo.”
Abasenyeri banenze ubutegetsi bwe
Mu gihe hasigaye amezi atandatu ngo habe amatora y’umukuru w’igihugu, inama y’abasenyeri muri iki gihugu yavuze ko “hari umwuka mubi”.
Itangazo ry’aba basenyeri rivuga ko kuva Congo yabona ubwigenge mu 1960, igihugu “cyagumye mu bibazo bya politike bihora bigaruka, kandi imwe mu mpamvu ni ikibazo cyo gushidikanya ku nzego n’abazikuriye niba byemewe n’amategeko”.
Aba basenyeri bavuze ko kuva Tshisekedi agiye ku butegetsi mu 2019, “ibintu byasubiye inyuma bibabaje harimo guhohotera abigaragambya batavugarumwe n’ubutegetsi, gutambamira ubwisanzure bw’abatavugarumwe n’ubutegetsi, gushaka gushyiraho amategeko avangura, gukoresha ubucamanza no gufunga abantu binyuranyije n’amategeko”.
Aba basenyeri basabye abaturage kutabeshywa, bagatora ababategeka mu bwisanzure, babasaba kandi kuba maso ntibakoreshwe nabi “nko mu matora ya 2018”.
Itangazo ryabo rigira riti: “Kugira ngo hazabe amatora yizewe, rubanda rwa Congo nimukanguke!”