Epstin pokušao da kupi palatu u Maroku nekoliko dana pre hapšenja 2019.

Palata Bin Enakil u luksuznom kvartu Palmereu u Marakešu

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Palata Bin Enakil u luksuznom kvartu Palmereu u Marakešu, opisana je kao arhitektonsko remek-delo
    • Autor, Emir Nader i Samjuel Overs
    • Funkcija, BBC Istraga
  • Vreme čitanja: 8 min

Osuđeni seksualni prestupnik Džefri Epstin pokušao je da kupi palatu vrednu nekoliko desetina miliona dolara u Maroku dan pre hapšenja 2019. godine, pokazuju dokumenta koje je prošlog meseca objavilo Ministarstvo pravde Sjedinjenih Američkih Država (SAD).

Epstin je od 2011. godine nastojao da kupi palatu Bin Enakil, ali su sporovi sa prodavcem oko cene i aranžmana godinama odlagali zaključenje ugovora.

Velika palata u luksuznom kvartu Palmereu u Marakešu opisana je kao arhitektonsko remek-delo, ukrašeno rezbarijama i mozaicima, koje je napravilo 1.300 majstora.

Epstin je 5. jula 2019. godine, dan pre hapšenja, potpisao nalog za prenos 14,95 miliona dolara, posle dogovora da za 18 miliona evra kupi ofšor kompaniju koja je bila vlasnik nekretnine.

Prema zvaničnoj verziji, Epstin se ubio u zatvoru u Njujorku u avgustu 2019, čekajući suđenje za teška krivična dela, pre svega seksualnog zlostavljanja i podvođenja maloletnica.

Džefri Epstin

Autor fotografije, Reuters

Potpis ispod fotografije, Epstin je od 2011. pokušavao da kupi palatu Bin Enakil, ali su sporovi oko cene i aranžmana kupovine trajali godinama
Epstin je potpisao nalog za prenos 14,95 miliona dolara za kupovinu nekretnine 5. jula 2019. godine, dan pre hapšenja
Potpis ispod fotografije, Epstin je potpisao nalog za prenos 14,95 miliona dolara za kupovinu nekretnine 5. jula 2019. godine, dan pre hapšenja

Prema objavljenim dokumentima, ovaj nalog za prenos novca bila je Epstinova poslednja velika finansijska transakcija pre nego što su ga američke vlasti uhapsile kada se vratio u Njujork, na osnovu optužbi za trgovinu ljudima u svrhu seksualne eksploatacije.

Tri dana posle hapšenja, Epstiinov računovođa Ričard Kan je otkazao prenos novca, pa kupovina nekretnine nikada nije realizovana.

Maroko nema sporazum o izručenju sa Amerikom.

Lokalni mediji spekulišu da je jedan od Epstinovih motiva za kupovinu nekretnine mogao da bude odlazak u tu zemlju da bi izbegao hapšenje, ukoliko bi protiv njega bile podignute nove optužnice.

Međutim, bivši Epstinov saradnik, koji je želeo da ostane anoniman, rekao je da potpisani nalog za prenos novca pokazuje da Epstin „nije imao pojma" da će uskoro biti uhapšen.

Kupovina bi „imala smisla ako je razmišljao o mogućem utočištu gde bi i dalje mogao da živi kao kralj", dodao je.

Međutim, u objavljenim dokumentima nema napomena da je Epstin pominjao Maroko kao moguće utočište od američkih vlasti.

Palatu je tri godine gradilo 1.300 majstora

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Palatu je tri godine gradilo 1.300 majstora, piše u promotivnoj brošuri

Epstinove veze sa Marokom sežu najmanje do ranih 2000-ih.

Virdžinija Đufre, jedna od najistaknutijih ljudi koji su izneli optužbe na račun Epstina, u njenim memoarima je napisala da su je Epstin i Gilejn Maksvel avionom odveli u Tanžer, grad na krajnjem severu Maroka, da pogleda enterijer više luksuznih nekretnina.

U to vreme, Epstin je želeo da neke delove njegovog doma na ostrvu preuredi u marokanskom stilu.

Epstin i Maksvel su 2002. godine prisustvovali venčanju marokanskog kralja Muhameda Šestog, na poziv bivšeg američkog predsednika Bila Klintona.

Gilejn Maksvel je nekadašnja najbliža saradnica i ljubavnica Epstina, osuđena na 20 godina zatvora.

Epstinove veze

Epstin je u SAD-u 2008. godine osuđen za podvođenje maloletnica, a posle izlaska iz kućnog pritvora 2010. godine, njegovo interesovanje za Maroko izgleda da je poraslo.

Objavljeni dokumenti ukazuju da je iste godine Epstin od Pitera Mendelsona, bivšeg britanskog ministra iz Laburističke partije premijera Kira Starmera, zatražio da mu pronađe asistenta koji bi mogao da mu „pronađe kuću u Marakešu".

Mendelson je imenovan za ambasadora u SAD, iako je Starmer priznao da je u to vreme znao za Mendelsonove veze sa Epstinom.

Mendelson, koji ima titulu lorda, potom je opozvan sa mesta ambasadora, napustio je i poslaničko mesto u gornjem domu britanskog parlamenta, a nedavno je priveden na ispitivanje u policiju i pušten da se brani sa slobode, uz plaćanje kaucije.

U dokumentima je detaljno opisano kako je od 2012. godine Epstin povremeno odlazio u Maroko i odsedao u ekskluzivnom naselju Palmereu.

U tom naselju bogati stranci imaju kuće, među kojima je i Džabor al Tani iz katarske kraljevske porodice, Epstinov bliski saradnik kojeg je nazivao njegovim „arapskim bratom".

Nečije pominjanje ili pojavljivanje u Epstinovim dokumentina samo po sebi ne predstavlja dokaz o nezakonitim delima.

Palata Bin Enakil i 'gospodin Kis'

Epstinova dugogodišnja partnerka Karina Šuljak preuzela je potragu za nekretninom u Marakešu, a njene brojne posete i pregovori dokumentovani su u imejlovima koji su slati pod njenim imenom.

Mark Leon, partner kompanije za nekretnine Kensington Luxury Properties, rekao je za BBC da se Epstin još 2011. godine namerio na njihovu palatu Bin Enakil, što na arapskom znači „među palmama".

Prodajna cena palate je bila 55 miliona evra, i u to vreme Epstin je smatrao da je njena vrednost precenjena.

Epstinova početna ponuda vlasniku, nemačkom magnatu u oblasti upravljanja otpadom Ginteru Kisu (Kiss), bila je toliko niska da se Kis uvredio i odbio da ponovo sarađuje sa njim, rekao je za BBC izvor blizak Epstinu.

Posle toga, Epstin je preko njegove partnerke Šuljak i mreže kontakata u Maroku organizovao dodatne obilaske nekretnine.

Godine 2018. lično je posetio imanje pre nego što je Šuljak dala konačne ponude, pretvarajući se da predstavlja Leona Bleka, milijardera i investitora i Epstinovog prijatelja.

Na kraju je postalo jasno da je Epstin zapravo taj mogući kupac, ali je prodavac „gospodin Kis" (Mr Kiss), kako je nazivan u imejlovima, pristao da nastavi pregovore, prema objavljenim dokumentima i izvoru bliskom Epstinu.

Unutrašnjost palate u Maroku koja je privukla Epstinovu pažnju:

Palata je ukrašena bogatim rezbarijama i mozaicima

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Palata je ukrašena bogatim rezbarijama i mozaicima
Prikaz prostora za sedenje ispod velikog lustera u palati

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Prikaz prostora za sedenje ispod velikog lustera
Trpezarija palate - u središtu je okrugli sto prekriven crvenim stolnjakom od somota koji je postavljen za večeru

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Trpezarija palate - u središtu je okrugli sto prekriven crvenim stolnjakom od somota, postavljen za večeru
Bogato izrezbareni crveni zidovi, detalji pločica i crveni nameštaj u palati u maroku

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Bogato izrezbareni crveni zidovi, detalji pločica i crveni nameštaj
Jedna od 15 spavaćih soba u palati u marakešu u maroku

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Jedna od 15 spavaćih soba u palati, od kojih je sedam za zaposlene
Jedan od tri bazena u palati - unutrašnji bazen sa veoma dekorativnim kaminom, lusterom i velikim marokanskim lampama sa obe strane bazena

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Jedan od tri bazena u palati - unutrašnji bazen sa veoma dekorativnim kaminom, lusterom i velikim marokanskim lampama sa obe strane bazena
Spoljašnji bazen okružen natkrivenom terasom sa lukovima u marokanskom stilu

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Spoljašnji bazen okružen natkrivenom terasom sa lukovima u marokanskom stilu
U bašti palate u marakešu su ružičnjak, zasad pomorandži, staze sa palmama oko veštačkih jezeraca i mermernih fontana

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, U bašti su ružičnjak, zasad pomorandži, staze sa palmama oko veštačkih jezeraca i mermernih fontana
bašta u palati u marakešu

Autor fotografije, US Department of Justice

Potpis ispod fotografije, Mesto u hladu

Kompanija za nekretnine Kensington Luxury Properties, na osnovu dokumenata, predložila je Epstinu „strategiju prodaje i oporezivanja".

Prema tom predlogu, marokanskim vlastima bi se prijavila prodajna cena nekretnine od 10 miliona evra, dok bi se 20 miliona evra prebacilo za kupovinu akcija ofšor kompanije, vlasnika imanja.

Takav aranžman bi Epstinu omogućio da se upiše kao vlasnik nekretnine, a istovremeno bi smanjio porez koji bi platio marokanskim vlastima.

Međutim, kompanija Kensington Luxury Properties je za BBC opovrgla da je postojao neetički ili nezakonit pokušaj smanjenja poreza.

„Ova transakcija nije prekršila nijedan poreski propis", rekao je Leon za BBC.

„Epstin je želeo da plati naknade za registraciju u Maroku, iako nije bio obavezan da to uradi... da bi nekretnina bila na njegovo ime."

U to vreme, ova kompanija je bila lokalni zastupnik za nekretnine poznate britanske aukcijske kuće Kristis (Christie's).

Na kraju je Epstin odlučio da nekretninu stekne isključivo kupovinom akcija ofšor kompanije, a u trenutku hapšenja 2019. godine razmišljao je kako da je registruje u Maroku.

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na bbcnasrpskom@bbc.co.uk