Šta se dešava u Africi i da li su pučevi opet u modi

    • Autor, Kristofer Džajls
    • Funkcija, BBC

Sudanski predsednik Omar al Bašir svrgnut je sa vlasti u vojnom udaru kojem su prethodili brojni protesti širom zemlje.

Vojska je saopštila da će nadgledati dvogodišnji prelazni period do prvih izbora.

Predsednik Al Bašir je takođe došao na vlast u vojnom udaru 1989. godine, a i pre toga je bilo sličnih pokušaja u Sudanu. Neki su bili uspešni, a neki ne.

Zbog toga analiziramo istoriju ovakvih udara u Sudanu, ali ćemo pogledati i širu sliku koja se odnosi na ceo afrički kontinent.

Sudan je imao najviše pokušaja državnih udara u Africi.

Uključujući i ovaj poslednji, u Sudanu ih je bilo 15, a četiri su bila uspešna.

Ako vojska trajno sa vlasti ukloni Omara al Bašira, to će biti peti uspešni državni udar.

Šta je državni udar?

Od 50-tih godina prošlog veka u Africi je bilo 206 pokušaja državnih udara, pokazuju podaci američkih naučnika koji se bave političkim naukama, Džonatana Pauela i Klejtona Tajna.

Njihova definicija državnog udara kaže da nelegalni i očigledni pokušaji vojske ili civila koji pripadaju državnom aparatu da svrgnu one koji su na vlasti.

Ipak, ta definicija je u prošlosti često osporavana, a vojni zvaničnici su negirali da stoje iza udara.

Tako je 2017. godine u Zimbabveu vojska izvela udar kako bi sklonila predsednika Roberta Mugabea sa vlasti posle 37 godina.

Vođa tog puča bio je general major Sibisiso Mojo koji se pojavio na televiziji i energično demantovao da se radi o vojnom udaru.

„Oni koji predvode državne udare negiraju to što rade kako bi pokušali da dobiju legitimitet", naveo je Pauel.

Pauel i Tajn smatraju da je državni udar uspešan kada traje duže od sedam dana.

Ne računajući ovaj u Sudanu, u Africi je do sada bilo 105 neuspešnih i 100 uspešnih državnih udara.

Najviše uspešnih, sedam, bilo je u Burkini Faso.

Da li je u Africi smanjen broj vojnih pučeva

Afrika je bila poprište velikog broja vojnih državnih udara, ali se broj ovakvih promena vlasti na tom kontinentu smanjuje.

U periodu od 1960. do 2000. prosečno je bilo oko 40 pokušaja državnih udara tokom svake decenije.

Posle toga brojke padaju. U prvoj deceniji 21. veka bila su 22 pokušaja, a u ovoj dekadi za sada smo na broju 17.

Džonatan Pauel kaže da nije iznenađen jer su afričke države bile veoma nestabilne u godinama posle sticanja nezavisnosti.

„U tim državama su postojali uslovi za pučeve kao što su siromaštvo i nerazvijena privreda. Kada u nekoj državi dođe do jednog državnog udara, to je obično prouzrokuje nove".

Istorijski gledano, u afričkim državama vojske su imale aktivniju ulogu u prenosu vlasti, unutrašnjim i pitanjima bezbednosti.

Velika slika

Na svetskom nivou, ukupan broj pokušaja državnih udara od 1952. godine iznosti 476.

Afrika prednjači, slede Južna Amerika sa 95 pokušaja, od čega je 40 uspešnih.

U prethodne dve decenije zabeležen je i pad broja pokušaja državnih udara u Južnoj Americi. Poslednji je bio 2002. godine u Venecueli, protiv predsednika Uga Čaveza i završio se neuspehom.

Pauel kaže da je na to uticao kraj Hladnog rata tokom kojeg su se Amerikanci i Sovjeti mešali u južnoameričke poslove.

A jedan od faktora bila je i spremnost međunarodne zajednice da uvodi sankcije državama gde je dolazilo do pučeva kao Haiti 1994. godine.