Mačke su postale naši prijatelji mnogo kasnije nego što mislimo

Vlasnica mazi riđu mačku na sivom kauču

Autor fotografije, Getty Images

Potpis ispod fotografije, Sve domaće mačke (Felis catus) potiču od afričke divlje mačke
    • Autor, Helen Brigs
    • Funkcija, Novinarka iz oblasti ekologije
  • Vreme čitanja: 4 min

U pravom mačjem maniru, ove životinje dugo su birale kada i gde će ostvariti blisku vezu s ljudima.

Nova istraživanja pokazuju da se transformacija od divljeg lovca do razmaženog kućnog ljubimca, desila mnogo kasnije nego što se mislilo - i na sasvim drugom mestu.

Analiza kostiju pronađenih na arheološkim nalazištima ukazuje na to da su mačke počele vezu s ljudima tek pre 3.500-4.000 godina i to u severnoj Africi, a ne na prostoru Levanta, kako se ranije verovalo.

Levant je oblast istočnog Mediterana koja obuhvata zemlje poput Sirije, Libana, Jordana i Izraela.

„Mačke su svuda oko nas, prave se televizijske emisije o njima i dominiraju internetom", ističe profeser Greger Larson sa univerziteta u Oksfordu.

„Veza koju danas imamo sa mačkama je zapravo realtivno nova, počela je tek pre nekoliko hiljada godina, a ne pre deset hiljada", dodaje.

mačka gleda u kameru s podignutom šapom, kao da pravi selfi

Autor fotografije, Getty Images

Današnje mačke potiču od iste vrste - afričke divlje mačke.

Kako, gde i kada su izgubile divlju prirodu i uspostavile bliske veze s ljudima, dugo je zbunjivalo naučnike.

Da bi rešili ovu misteriju, istraživači su analizirali DNK kostiju mačaka pronađenih na arheološkim lokalitetima širom Evrope, severne Afrike i Anadolije.

Obeležili su kosti, proučili DNK i uporedili ih sa kostima iz genetskog fonda današnjih mačaka.

Prema novim dokazima, pripitomljavanje mačaka nije počelo u Levantu, regionu Bliskog istoka gde je nastala poljoprivreda, kako se ranije verovalo.

Naprotiv, desilo se nekoliko milenijuma kasnije, negde u severnoj Africi.

„Umesto da se to desilo na mestu gde su ljudi prvi put počeli da se bave poljoprivredom, izgleda da je zapravo reč o fenomenu koji se više vezuje za Egipat,“ kaže profesor Larson.

Lobanja leoparda postavljena je na kamen, okružena peskom. Ispred lobanje postavljen je lenjir kako bi se pokazala njena veličina

Autor fotografije, Ziyi Li and Wenquan Fan

Potpis ispod fotografije, Lobanja leoparda pronađena u grobnici iz Han dinastije u provinciji Henan, Kina

U zemlji faraona oduvek su obožavali mačke - ovekovečene su u umetnosti i sačuvane kao mumije.

Kada su mačke postale bliske s ljudima, putovale su svetom, jako cenjene na brodskim putovanjima kao lovci na štetočine.

U Evropu su stigla tek pre oko 2.000 godina, mnogo kasnije nego što se ranije mislilo, putujući sa Rimljanima i potom istočno duž Puta svile prema Kini.

Danas su prisutne gotovo svuda na svetu, osim na Antarktiku.

Mali leopard skriva se među lišćem

Autor fotografije, Getty

Potpis ispod fotografije, Leopard je najrasprostranjenija divlja mačka u Aziji

Naučnici su ustanovili da su divlje mačke neko vreme živele zajedno s ljudima u Kini, mnogo pre nego što su se pojavile domaće mačke.

To su bili leopardi - male divlje mačke sa pegama, koje su živele u Kini oko 3.500 godina.

Rana veza ljudi i ovih mačaka bila je iz koristi, što znači da su dve vrste živele zajedno bez da čine štetu jedna drugoj, objašnjava profesorka Šu Jin Luo sa univerziteta u Pekingu.

„Leopardi su imali korist od života blizu ljudi, dok su ih ljudi doživljavali kao prirodne čistače glodara“, dodaje ona.

Mlada mačka okrenuta na leđa, gleda u kameru

Autor fotografije, Getty

Potpis ispod fotografije, Bengalska mačka je hibridna rasa nastala ukrštanjem azijske mačke (Prionailurus bengalensis) sa domaćim mačkama

Leopardi nisu postali domaće životinje i i dalje žive u divljini širom Azije.

Zanimljivo, u novije vreme su ukrštane sa domaćim mačkama kako bi nastale bengalske mačke.

Istraživanje je objavljeno u časopisima Science i Cell Genomics.

Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]