IKIBIRIRAHO, U Rwanda rwareze Ubwongereza ku masezerano y'abimukira 'rwishyuza' amafaranga yasigaye
Leta y’u Rwanda yatangaje ko “byabaye ngombwa” ko ijyana iy’Ubwongereza mu rukiko rw’ubukemurampaka rwo mu Buholandi kubera ko “bwanze kongera kwishyura” andi miliyoni 100£ (amapawundi) bigendanye n’amasezerano ku bimukira ibihugu byombi byari bifitanye.
Intambara ya Ukraine: Uburusiya bwagabye igitero cya drone kuri gari ya moshi muri Ukraine gihitana abantu bane
Amakuru y'ikibiriraho
Na Dinah Gahamanyi, Bernard Bankukira & Samba Cyuzuzo
MONUSCO 'yohereje' mu Rwanda abarwanyi 15 bahoze muri FDLR
Ahavuye isanamu, Radio Okapi
Insiguro y'isanamu, Abarwanyi ba FDLR bacyuwe na Monusco hamwe n'imiryango yabo
Uburumwa bwa ONU muri Repubulika ya Demokarasi ya Congo buzwi nka MONUSCO buvuka ko bwacyuye ku bushake Abanyarwanda 34, barimo abahoze ari abarwanyi
15 b’umutwe wa FDLR n’abagize
imiryango yabo 19.
Iri ni itsinda rya gatatu ry’abataha ku
bushake kuva umwaka watangira, bose hamwe bakaba bamaze kuba 60, barimo abahoze
ari abarwanyi 33 n’abagize imiryango yabo 27, nk'uko bivugwa na Radio Okapi iterwa inkunga na ONU.
Abatahutse bambutse umupaka wa Grande
Barrière, uhuza Goma (muri RDC) na Gisenyi (mu Rwanda), mbere yo kwakirwa
n’inzego z’u Rwanda kugira ngo batunganyirizwe gahunda yo gusubizwa mu buzima
busanzwe no kwinjizwa mu muryango nyarwanda.
MONUSCO ivuga ko mu mezi ashize
hagaragaye abarwanyi b’Abanyarwanda bo
muri FDLR bizana ubwabo bavuga ko bifuza gutaha ku bushake, abenshi bakaba
baraturukaga cyane cyane mu bice bikikije umujyi wa Goma, mu Ntara ya Kivu
Ruguru.
Kuva umwaka ushize, abagera hafi kuri
300 bamaze gutahurwa ku bufatanye bwa MONUSCO na gahunda ya leta ya Congo yo kwaka intwaro
abarwanyi, kubasubiza mu buzima busanzwe no gushimangira umutekano
(Désarmement, démobilisation, réintégration et stabilisation, DDRS), nk'uko Okapi ibivuga.
Iyi gahunda iri mu murongo
w’amasezerano y’amahoro ya Washington, yasinywe muri Nyakanga 2025 ya Congo n’u Rwanda, amasezerano arimo gusenya burundu umutwe wa FDLR binyuze mu bukangurambaga no mu
bikorwa bya gisirikare aho bikenewe.
Insiguro y'isanamu, Mu 2022 ubwo uwari Minisitiri w’Ubutegetsi bw’igihugu w’Ubwongereza Priti Patel na mugenzi we w’u Rwanda Vincent Biruta ubwo basinyaga ku masezerano y’ubufatanye mu kwakira abimukira
Leta y’u Rwanda yatangaje ko
“byabaye ngombwa” ko ijyana iy’Ubwongereza mu rukiko rw’ubukemurampaka rwo mu
Buholandi kubera ko “bwanze kongera kwishyura” andi miliyoni 100£ (amapawundi) bigendanye n’amasezerano ku bimukira ibihugu byombi byari
bifitanye.
Mu itangazo ryo kuwa kabiri nijoro, leta y’u Rwanda
ivuga ko muri Nyakanga(7) 2024, “nyuma gato yo kugera mu nshingano”, Minisitiri
w’intebe mushya w’Ubwongereza yatangaje ko ayo masezerano “yapfuye kandi
yahambwe”, gusa ko ibyo yabikoze u Rwanda rutamenyeshejwe “binyuranyije n’uko
ibihugu byombi byariho bikorana” muri ayo masezerano.
Ku wa kabiri, umuvugizi wa
Minisitiri w'intebe w'Ubwongereza yabwiye abanyamakuru ko leta "izarengera
ishimitse uruhande rwacu mu nyungu z'umusoreshwa".
Yongeyeho ko amasezerano
bari bagiranye n'u Rwanda yo kurwoherereza abimukira yari "icyago",
kandi "Yangije miliyoni nyinshi z'amapawundi [pound] yohereza ababyifuje bane
gusa" batarebwaga n'ayo masezerano.
Leta y’u Rwanda yavuze ko Ubwongereza
bwasabye u Rwanda “guheba ubwishyu bubiri bwa miliyoni 50£ bwagombaga gutangwa
muri Mata(4) 2025 na Mata 2026”.
Kigali ivuga ko yari “yiteguye
kwemera” ibyo iyo aya masezerano arangizwa mu buryo bweruye, gusa hakaba kuganira
no kumvikana ku “ngingo nshya” mu by’imari.
U Rwanda ruvuga ko ibyo
bitabaye bityo ko ariya mafaranga akigomba kwishyurwa bigendanye n’amasezerano
yari yarumvikanyweho, ari yo mpamvu rwagiye mu rukiko.
Leta y’Ubwongereza nta cyo iravuga ku itangazo
ryaraye risohoye na leta y’u Rwanda.
France: Uwahoze ari umukenguzamateka yagiriwe n’icaha co gusambanya umushingamateka abanje kumuha imiti imusinziriza
Ahavuye isanamu, Getty Images
Uwahoze
ari umukenguzamateka w’Ubufaransa yagiriwe n’icaha co gushira imiti yo
gusinziriza mu kinyobwa c’umushingamateka kugira ate ubwenge hanyuma amusambanye
ku nguvu.
Joel Guerriau yaciriwe umunyororo w’imyaka ine - aho amezi 18 azoyamara mw’ibohero – kandi, nk’uko
imbuga hwaniro zibivuga, ko ategerezwa guha Sandrine Josso indishi y’akababaro y’ama-euro 5000.
Guerriau ubu afise imyaka 68, yari yatumiye Josso, ubu afise
imyaka 50, muhira iwe mu gisagara ca Paris muri Munyonyo (11) 2023. Yaremeye ko
yamuhaye ikinyobwa kirimwo ikiyayuramutwe ca MDMA, ariko ko ryari isanganya,
kandi ko yakimuhaye ata ntumbero afise yo kumusambanya.
Inzandiko za sentare zashitse mu minwe y’ibinyamakuru vyo mu
Bufaransa zivuga ko Josso yari yagiye muhira kwa Guerrieau kumufasha kwigina intsinzi yiwe mu matora ayo yari yatorewe ikindi
kiringo, ari naho yanywa ikirahuri ca champagne hanyuma agatangura kwumva
atamerewe neza.
Ahavuye isanamu, Getty Images
Insiguro y'isanamu, Sandrine Josso
“Nasanze nari nagendeye umugesera”, niko yabwiye sentare.
Abandanya ati: "Yarandavye n’ijisho ridsanzwe, sinari bwigere ndamubona uko namubonye. Sinashaka kumwereka ko nataye inguvu, kuko nari mfise ubwoba ko iyo ndamubwira ko ntamerewe neza, yaca andyamika ku nguvu”.
Sandrine Josso avuga ko yashoboye kuva muri iyo nzu hanyuma umugenzi akamufasha gushika kwa muganga, ari naho yabwiwe ko amaraso yiwe yarimwo umuti wa MDMA wo gusinziriza wikuvye incuro zitatu.
Guerriau yabwiye sentare ko yari mu bihe vy’umwikomo kandi ko yari yashatse gufata uwu muti mw’ijoro ry’imbere y’uwo musi. Ntiyahavuye awufata, hanyuma aca asanga yawuhaye Josso ku mugoroba w’umusi wakurikiye atabizi, nk’uko we nyene abivuga.
Umukenguzamateka Guerriau wo mu mugambwe Horizons, yarahagaritswe vy’agateganyo igihe ibi birego vyaja ahabona. Vyabaye ngombwa ko atanga imihoho mu kw’icumi kw’umwaka uheze.
Ubu asigaye mu bafashe iya mbere mu kurwanya ingeso yo guha ibiyayuramutwe abagore mu ntumbero yo kubasambanya.
Perezida Tinubu wa Nigeria ‘ameze neza’ nyuma yo kugwa hasi arimo kwakirwa muri Turkiya
Ahavuye isanamu, EPA
Insiguro y'isanamu, Perezida wa Nigeria Bola Tinubu
Perezida Bola Tinubu wa Nigeria “ameze neza” nk’uko umwe mu bakozi be
abivuga, ni nyuma yo kugwa hasi mu muhango wo kumwakira mu ruzinduko yari arimo
muri Turkiya.
Tinubu w’imyaka 73, yariho yakirwa na mugenzi we Recep Tayyip Erdogan mu murwa
mukuru Ankara, maze arimo kugenda arahubangana yitura hasi aramirwa n’abamuri
hafi.
Amashusho yafashwe
yerekana abantu bamufasha mbere y’uko amashusho akurwaho aho yariho aca kuri za
televiziyo, nyuma y’amasegonda 45 bongeye kwerekana Tinubu na Erdogan
bahagararanye.
Bisa n’aho
uyu perezida wa Nigeria ntacyo yabaye kandi umwe mu bakozi be Sunday Dare
yavuze ko yabashije gukomeza inama yari iteganyijwe na mugenzi we.
Insiguro y'isanamu, Perezida Bola Tinubu ari kumwe na mugenzi we Recep Tayyip Erdogan nyuma gato y’uko yituye hasi
AbanyaEthiopia babarirwa mu bihumbi bategetswe kuva mu gace ka Mandera muri Kenya
Abanya-Ethiopia batuye mu gace ka Mandera mu majyaruguru
ashyira uburasirazuba bwa Kenya, bavuga ko baburiwe ko nibatava muri ako gace
bitarenze tariki ya 5 ukwezi kwa Kabiri 2026. Mu kiganiro bagiranye na BBC,
bamwe mu bimukira bavuze ko iki kibazo kibangamiye ubuzima bw'abantu.
Ambasade ya Ethiopia muri Kenya yatangaje ko irimo
gukurikiranira hafi iby'iki kibazo.
Hari n'abandi bavuze ko bahohotewe, abanda barafungwa.
"Baza mu modoka za polisi bakadukura muri tagisi bakatujyana muri gereza.
Turi mu bibazo. Nta muntu wo kudufasha," umwe mu baturage yagize ati:
AbanyaEthiopia bo muri Mandera, babarirwa mu bantu bagera ku 10,000, bakora
imirimo y’ubumotari n’ubukerarugendo.
AbanyaEthiopia bavuga ko amakimbirane ashingiye ku bibazo
by'ubukungu. Abaturage bo muri ako gace barashinja AbanyaEthiopia "gutera ako gace" no
kwigarurira ibikorwa by'ubucuruzi. Mu gihe abimukira bashakaga ibisubizo ku
bayobozi b'wakarere, babwiwe "kubaza abasaza b’inarararibonye."
Abasaza na bo barababwiye bati "ntidushaka kubabona. Nimuve mu gihugu
cyacu."
Abatangabuhamya bavuze ko ubukangurambaga bwarushijeho
gukaza umurego nyuma y'iyicwa ry'umwimukira wo muri Ethiopia mbere y'icyumweru
kimwe mu gace kitwa Burabur. Nyuma yo gushyingurwa, abaturage batangije
ubukangurambaga basaba AbanyaEthiopia kuva mu gace ka Mandera, babatera ubwoba
ko bazaterwa amabuye no kwicwa nyuma y'itariki ntarengwa yo mu kwezi kwa Kabiri.
Abimukira bavuga ko iryo tegeko ryaturutse ku basazab’inararibonye b'intara, rikwirakwizwa binyuze mu ndanguramajwi zashyizwe ku modoka. Ariko kandi bavuga ko
polisi irimo guta muri yombi AbanyaEthiopia isaba gutanga amashilingi y’amanyaKenya 20,000, abadafite ubushobozi bwo
kwishyura bashobora gufungwa.
Aba bimukira bo muri Ethiopia bavuga ko abaturage baho
babashinja "kwigarurira ibintu byose," bavuga ko babatwara amahirwe y’ubucuruzi
bw'ubwikorezi n'amahoteli. Hari kandi n'ibirego by'ubugizi bwa nabi byagiye
bivugwa, ariko abimukira bahakana ibyo birego.
Nyuma y'itangazo ry'abasaza b’inararibonye, bamwe mu banyaEthiopia
bamaze kuva i Mandera, mu gihe abandi bitegura kugenda. Umwe mu muribo yagize
ati: "Nta yandi mahitamo dufite uretse kwitegura kugenda." Yongeyeho
ko kubura ubutabera ku bimukira b'AbanyaEthiopia bishwe bigaragaza ko "nta
guverinoma dufite."
Umuyobozi wungirije wa Ambasade ya Ethiopia muri Kenya,
Ambasaderi Demeke Atnafu, yemeje ko ambasade iri gukurikiranira hafi uko ibintu
bimeze i Mandera. Yongeyeho ko ibikorwa nk'ibi byakozwe mu bihe byashize ariko
ntibyakozwe. "Ntabwo ari leta; ni abantu ku giti cyabo. Icyo gihe
ntibigeze bashyiraho ultimatum; Barabikoze."
Demeke yongeyeho ko ubuyobozi bw'akarere n'ubuyobozi
bw'akarere bukorana kandi bukorana n'abahagarariye abaturage. Yashimangiye ko
inzego za Leta ari zo zonyine zishobora kugena imiterere ry'abimukira, ati
"Urwego rwa leta nta sano rufitanye nabwo. Ni yo mpamvu itanga ubwirinzi
bukenewe."
Perezida wa
Ukraine, Volodymyr Zelensky yavuze ko abantu bane bahitanywe n'igitero kuri gariyamoshi yari irimo abantu barenga 200 igabweho igitero cya drone muri Kharkiv mu majyaruguru y’uburasirazuba bwa Ukraine kuwa kabiri.
Ibiro by'umushinjacyaha bivuga ko byamaze kubona imirambo itanu.
Minisiteri y'Ubutegetsi bw'Igihugu yavuze ko abatabazi basanze "imirambo ine y’abishwe n'ibice by'imirambo" muri gariyamoshi itwara abagenzi.
Yavuze ko umubare w'abapfuye wose uzamenyekana nyuma y'iperereza.
Nk’uko bivugwa n’nzego zumutekano, ingabo z’u Burusiya zagabye icyo igitero n’indege eshatu za drone zo mu bwoko bwa Gere-2.
Gari ya moshi izwi nka "Chop - Lviv - Kharkiv - Barvinkove", yari hafi y'umudugudu wa Yazykove mu gace ka Barvinkove.
Ikindi gitero cya drone z’Uburusiya cyagabwe hafi ya gariyamoshi bituma igongana n'iyi nka yo maze haka inkongi y'umuriro .
Uburusiya ntacyo bwavuze.
Mu mezi ashize, Moscou yongeye gukaza ibitero byayo bya drone na za misile zigamije ibikorwa remezo by’ingufu n’ubwikorezi bya Ukraine mu gihe iki gihugu kiri mu gihe cy’itumba rikomeye cyane mu myaka yashize.