Imvo n'Imvano ku bwicanyi bwo mu 1972 mu Burundi

Insiguro y'amajwi, Imvo n'Imvano ku bwicanyi bwo mu 1972 mu Burundi

Ku itariki nk'iyi, ukwezi kwa kane, 1972 , hari hashize umunsi umwe ubwicanyi ndenga kamere butangiye mu Burundi. Bivuga ko, ejo tariki 29, z'ukwezi kwane 2022, imyaka 50 yari yuzuye ubwo bwicanyi bubaye. Abahanga mu mateka baremeza ko aribwo bwicanyi bwa mbere bwahitanye imbaga y'abantu mu karere k'ibiyiga bigari muri icyo gihe, akarere karanzwe no kumena amaraso kuva impinduramatwara yo guharanira demokrasi muri Afurika itangiye muri za 60.

Muri make, intandaro y'ubwo bwicanyi yari imyivumbagatanyo yatangijwe n'impirimbanyi z'abahutu bavugaga ko baharanira kubohaza Abahutu bari bakandamijwe n'ubutegetsi bwa gisrikare bwari bwiganjemo Abatutsi, ubutegetsi bwari buyobowe na Michel Micombero. Umubare w'abantu bishwe ntabwo uvugwaho rumwe ariko biremezwa ko bari hagati y'ibihumbi 150 n'ibihumbi 200, benshi bakaba bari Abahutu.

Duteguye iki kiganiro nyuma y'amezi 4 inteko nshingamateka na nkenguzamateka z'u Burundi zemeje ko ubwo bwicanyi bwari jenoside yakorewe Abahutu. Izo nteko zemeje uwo mushinga w'itegeko zimaze kugezwaho icyigeranyo n'umurwi CVR ushinzwe kumenya ukuri no kurekuriranira, icyegeranyo ku bwicanyi bwabaye kuva mu mpera z'ukwezi kwa kane 1972 kugeza muri 1973. Uwo murwi CVR wasoje akazi kawo nyuma yo gukora amaperereza mu gihugu cyose.

Icyo cyegeranyo kivuga ko ubwo bwicanyi bwakozwe n'ubutegetsi bwa prezida Michel Micombero. Umurwi wa CVR uvuga ko ayo matohoza yerekanye ko inzego za reta kuva kurw'umukuru w’igihugu kugeza ku nzego zo hasi, umugambwe Uprona wari ku butegetsi icyo gihe, urwego rw’ubutabera n'igisirikare, bagize uruhare muri ubwo bwicanyi.

Ku rundi ruhande, hari abo mu bwoko bw‘abatutsi batakiriye neza ibyo CVR yatangaje. Bo bavuga ko ahubwo hari hateguwe ihonyabwoko ry’abatutsi, bakavuga ko ibyo bigaragarira mu nyandiko zimwe na zimwe, nk’izo umugambwe UBU bivuze “Umugambwe w’abakozi b’Uburundi” ngo waba waranditse icyo gihe uhamagarira abahutu kwica abatutsi. Bavuga kandi ko ubwo bwicanyi bwatangiriye mu majyepfo y’igihugu, bakavuga ko bwakozwe n’abahutu bitwaje ibirwanisho. Abo bari mw'ishyirahamwe AC Genocide Cirimoso, bavuga ko ubwo bwicanyi CVR yita jenoside, bwakurikiye ubwakorewe abo mu bwoko bw’abatutsi nabo bita jenoside.

Umugambwe Uprona na wo uraregwa muri icyo cyegeranyo cya CVR, ko wagize uruhare rukomeye mu bwicanyi bwabaye mu 1972, kuko ari wo wari ku butegetsi, ukaba wari uyobowe na prezida Michel Micombero. Uprona ariko ibyo yarabyamaganye ivuga ko byakozwe n'abantu ku giti cyabo, ko nta rwego na rumwe rw'umugambwe rugaragara mu gutegura ubwo bwicanyi.

Imvo n'Imvano iracocagura icyo kibazo, ishaka kumenya ibyo CVR yashingiyeho kugirango yemeze ko ari jenoside yakorewe abahutu muri 72, Imvo n'imvano irashaka no kumenya aho ishyirahame AC GENOCIDE CIRIMOSI rishingira uvuga ko yari jenoside yakorewe Abatutsi.

Imvo n'imvano kandi irabaza akamaro ko kwemeza ko ari jenoside nyuma y'imyaka 50 ubwo bwicanyi bubaye. Ese kubyemeza hari icyo byaba bimaze mu kunga Abarundi basa nkaho bari bamaze kwibagirwa cyangwa batazi ibyabye muri 1972 ?

Abatumire bacu ni Aloys Batungwanayo umukomiseri wa CVR wagize uruhare muri icyo cyegeranyo, Olivier Nkurunziza, umukuru w'umugambwe UPRONA,

Francois Xavier Nsabimana umuhuzabikorwa akaba n'uhagarariye imbere y'amategeko URUNANI RW’ABACIKACUMU HAMWE N'ABAKOZWEKO N'IHONYABWOKO RYAKOREWE ABAHUTU MU BURUNDI MU 1972 , hamwe na Emmanuel Nkurunziza ukuriye ishyirahamwe AC Genocide Cirimoso ryo muri Canada akaba yaranaminuje mu kwiga ibya jenoside.

Iki kiganiro mwagiteguriwe kandi murakigezwaho na Felin Gakwaya.