Beg od nacista i put po Evropi od 3.000 kilometara do Engleske

Private Ray Bailey was captured in the summer of 1940 but was back home before Christmas

Autor fotografije, David Wilkins

Potpis ispod fotografije, Rej Bejli je zarobljen na leto 1940. godine, kao vojnik, a kući se vratio nešto pre katoličkog Božića
Vreme čitanja: 3 min

Rukopisni izveštaj britanskog vojnika o tome kako je pobegao iz nacističkog logora za ratne zarobljenike tokom Drugog svetskog rata objavljen je nakon što je otkriven na aukciji.

Rej Bejli iz Danstabla u Bedfordširu bio je u grupi vojnika koje su Nemci zarobili 1940. godine, posle predaje francuskih snaga u gradiću Sen Valeri en Ko.

Mladić, koji je imao 21 godinu, uspeo je da pobegne iz zatočeništva i pređe više od 3.000 kilometara kroz okupiranu Evropu, ne bi li se vratio kod roditelja, u Englesku.

Rukopis od 80.000 reči, gde Bejli opisuje te događaje, na onlajn aukciji je kupio Dejvid Vilkins, entuzijasta za istoriju, koji ga je objavio.

Local newspapers wrote about Pte Bailey on his return in 1940 but said they would not be able to publish details of his escape until after the war

Autor fotografije, David Wilkins

Potpis ispod fotografije, Lokalne novine su pisale o Bejliju 1940. godine, kada se vratio kući, ali su naveli da će pojedini detalji o njegovom putovanju ostati tajna do završetka rata

Vilkins ima 69 godina i živi u Portlandu, a na aukciji je licitirao da kupi kutiju suvenira iz perioda Drugog svetskog rata, ali nije znao šta je u njoj.

U kutiji su bile fotografije, devize, i nekoliko beležnica koje je Bejli napisao po povratku u Englesku 1940.

„Kada sam otvorio paket, nisam mogao da verujem.

„Većina objavljenih memoara nastala je godinama posle Drugog svetskog rata, ali on se svega vrlo jasno sećao, jer je prošlo samo 18 meseci", kaže Vilkins.

David Wilkins won the memorabilia box in an online auction

Autor fotografije, David Wilkins

Potpis ispod fotografije, Kartonska kutija koju je Vilkins kupio bila je puna beležnica i fotografija

Rej Bejli, čije je pravo ime Pte, rođen je 1919. godine u gradiću Čester le Strit, okrug Daram.

Kada je bio dete, porodica se preselila u Danstabl, a Rej se zaposlio u fabrici u obližnjem gradiću Luton.

U maju 1940, raspoređen je u Kensingtonski puk i poslat u Francusku, kao podrška saveznicima.

Savezničke trupe su bile prisiljene da se predaju Nemcima 12. juna 1940, a 270 ljudi iz Kensingtonskog puka odvedeno je u logore za ratne zarobljenike.

Pojedini su tamo ostali do maja 1945. godine, ali je Bejli uspeo da pobegne prilikom transporta u logor, tako što je nestao u polju kukuruza.

U godinama posle povratka, napisao je kompletan izveštaj o bekstvu, gde se seća kako je dane preživljavao bez hrane, a dobri ljudi su mu pomagali da se sakrije.

Vilkins želi da čitaoci sami otkriju šta se dalje desilo.

ise;ak

Autor fotografije, David Wilkins

Potpis ispod fotografije, Odlomak iz beleški Reja Pte Bejlija

„Mislim da bi svako ko je pogledao originalni rukopis pomislio 'ovo svi treba da pročitaju'.

„Moj tata se borio u Drugom svetskom ratu. Nikada nismo znali ništa o tome šta je uradio jer nije hteo da priča o tome". dodaje.

Ističe da je autor „momak koji je napustio školovanje kada je imao samo 14 godina."

„Očito je bio talentovan". kaže Vilkins.

memorijalna tabla

Autor fotografije, Danny Fullbrook/BBC Dunstable

Potpis ispod fotografije, Bejlijevo ime nalazi se na tabli u Danstablu, koje je postavljena u znak sećanja na britanske vojnike koji su se borili u Drugom svetskom ratu

Rejmond Tetl iz Udruženja pukovnika princeze Luize Kensington, kaže da je reč o „jedinstvenoj" priči.

„Bejli je radio u fabrici automobila, verovatno nikada pre toga nije bio u inostranstvu, a njegova upornost, inicijativa, lukavstvo i smelost omogućili su bekstvo.

„Naš puk ima moto da ništa ne treba da nam bude teško, a Bejli je imao upravo to - pravi kensingtonski duh", dodaje.

Grey line

Vaš uređaj možda ne podržava prikazivanje ovog banera.

Grey line

Pratite nas na Fejsbuku, Tviteru, Instagramu, Jutjubu i Vajberu. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]