Francuska i Žozefina Beker: Prva tamnoputa žena u pariskom Panteonu

Francuska pevačica i plesačica američkog porekla Žozefina Beker, biće prva tamnoputa žena kojoj će biti ukazana čast da njeno ime stoji u pariskom mauzoleju Panteon.

Spomen-ploča sa imenom Baker biće postavljena u Panteonu u novembru, najavili su iz vlade.

Panteon je mesto na kome su sahranjene brojne slavne francuske ličnosti poput naučnice Marije Kiri i pisca Viktora Igoa.

Beker će biti tek šesta žena među 80 nacionalnih heroja čiji se posmrtni ostaci tamo nalaze.

Rođena je u Sent Luisu u američkoj državi Misuri 1906. godine, da bi međunarodnu slavu stekla 1930-tih po preseljenju u Francusku gde je nastavila karijeru u šou-biznisu.

Borila se takođe i u francuskom pokretu otpora tokom Drugog svetskog rata, a angažovala se i u pokretu za građanska prava u SAD.

Odavanjem ovog priznanja prepoznati su njeni umetnički doprinosi, kao i njena hrabrost usled pruženog aktivnog otpora nacističkoj Nemačkoj tokom rata.

Njeno telo će ostati sahranjeno u Monaku, dok će 30. novembra umetnici biti ukazana čast spomen-pločom, rekao je za novinsku agenciju AFP njen sin Klod Bujon-Beker.

Francuski predsednik Emanuel Makron odobrio je ovaj čin posle kampanje koju je vodila njena porodica i peticije sa 38.000 potpisa.

Žozefinina porodica traži da se njeno ime nađe u Panteonu od 2013. godine, ali samo predsednik može da odobri ko će biti u mauzoleju.

Uz zahvalnost predsedniku, ministarka u vladi Anjes Panije-Runaše izjavila je u nedelju da je Beker bila „velika dama koja je volela Francusku".

Jedna od učesnica u kampanji - Dženifer Gedon, rekla je da je ova odluka probudila pažnju za umetnicom koja je „nekima bila poznata samo kao međunarodna zvezda".

Beker je uživala veliki uspeh na sceni 1920-tih i 1930-tih, ostavljajući publiku bez daha provokativnim plesnim tačkama u Parizu.

Ali je tek ratni angažman u pokretu otpora učvrstio njen status u Francuskoj, čija je državljanka postala posle udaje za industrijalca Žana Liona 1937.

Umetnica je koristila veze sa poznatim ličnostima kako bi prikupila informacije o kretanju nemačkih trupa, koje je potom prenosila dalje žvrljajući po notnim zapisima.

Beker je tokom života bila otvorena antirasistička aktivistkinja.

Učestvovala je i u Maršu na Vašington 1963. godine zajedno sa vođom pokreta za građanska prava, Martinom Luterom Kingom mlađim, koji je tada održao istorijski govor „Ja imam san".

Preminula je 1975. godine i sahranjena uz francuske vojne počasti.

Pogledajte video o francuskom modnom kreatoru Pjeru Kardenu

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]