Referendum o ustavnim promenama: O čemu odlučuju građani 16. januara

Potpis ispod videa, Građani na referendumu se odlučuju da li žele promene ustava u oblasti pravosuđa.

Amandmani sadržani u Aktu o promeni ustava, o kojem se građani izjašnjavaju na referendumu 16. januara, predlažu rešenja koja će poboljšati nezavisnost i efikasnost sudske vlasti, kaže Vladan Petrov, profesor ustavnog prava.

Do sada je Narodna skupština birala sudije u prvi probni mandat od tri godine, a sada bi tu nadležnost preuzeo Visoki savet sudstva, čiji će sastav biti promenjen. Visoki savet sudstva je telo, čija je svrha da obezbeđuje nezavisnost i samostalnost sudija i sudova.

Pored šest sudija i predsednika Vrhovnog kasacionog suda, najvišeg sudskog organa u Srbiji, članovi VSS biće i četvoro istaknutih pravnika - stručnjaka koji imaju više od deset godina iskustva u pravnim poslovima, a koje će birati Narodna skupština.

Sudije bi, ukoliko se usvoji predloženo rešenje, bile birane na stalnu funkciju.

Po rešenjima ustava iz 2006. ministar pravde i predsednik odbora za pravosuđe Narodne skupštine su članovi VSS.

Stranke na vlasti pozivaju građane da potvrde Akt o ustavnim promenama, čime će se, kažu, nastaviti reforma pravosuđa u skladu sa standardima Evropske unije.

Vanparlamentarna opozicija ili bojkotuje referendum ili poziva građane da odbiju predlog koji bi, kažu, pojačao uticaj politike na pravosuđe.

Iako su građani pored poziva za glasanje na referendumu dobili i objašnjenje predloženih ustavnih promena, mnogi nisu sigurni o čemu treba da se izjasne.

Pripremila: Jelena Maksimović

Grey line

Pratite nas na Fejsbuku i Tviteru. Ako imate predlog teme za nas, javite se na [email protected]