Cene namirnica u
Srbiji posle
ograničavanja marži
a koliko su koštale pre uvođenja ovih mera, u avgustu 2025.
Teodora Ćurčić
BBC News na srpskom

Krajem avgusta, predsednik Srbije Aleksandar Vučić najavio je značajne uštede za sve.
Država je novom uredbom ograničila marže u prodavnicama i tako snizila cene hrane, kućne hemije i higijenskih proizvoda, rekao je Vučić.
Uzevši hleb kao primer za formiranje cena, prebacio je odgovornost na velike trgovinske lance.
„Pogledajte koliko trgovci zarađuju, ovi sa ovako velikim maržama i sa ovako velikim rabatima.“
Mesec dana po uvođenju uredbe, BBC novinari su analizirali promenu cena nekih od najvažnijih namirnica.
Možete da pratite kretanje cena za 125 namirnica utorkom, kroz šest nedelja - i pre i posle uvođenja ovih mera
Za svaki proizvod smo računali prosečnu cenu u dostupnim trgovinama, a klikom na svako polje u grafikonu možete videti i najnižu i najvišu.
Metodološka napomena: Podaci su preuzeti sa portala Cenoteka koji objavljuje informacije o maloprodajnim cenama u velikim trgovinskim lancima u Srbiji. Obuhvaćeni su samo lanci dostupni na portalu, a cene se odnose na prodavnice u Beogradu, pa mogu odstupati od cena u drugim gradovima i tipovima trgovina.
Meso i riba
Ograničavanje marži uticalo je na cene nešto više od polovine od ukupno 24 proizvoda koje smo pratili.
Poskupeli su ćevapi, roštiljske kobasice, pljeskavice i više vrsta ribe.
Tako je, na primer, kilogram roštiljskih kobasica sredinom avgusta koštao u proseku 630 dinara, dok je poslednjeg dana septembra cena bila oko 715 dinara.
Kilogram oslića je, međutim, pojeftinio za oko 15 odsto - oko 150 dinara. Sada je cena za kilogram ove ribe nešto manje od 900 dinara.
Pakovanje fileta lososa od 400 grama jeftinije je za 200 dinara, pa sada košta oko 1.240 dinara.
Kobasice i čvarci
Jedna od namirnica za koju je predsednik najavio pojeftinjenje je i kulen kobasica.
„Kilogram ove kulen kobasice je 2.600 dinara. Odlična je, ali malo ko može sebi da priušti kilogram od onih koji imaju niža primanja, a ako bi ta cena išla na tek nešto iznad 2.000, onda bi mnogi naši ljudi, koji imaju manje plate i niže penzije mogli to sebi da priušte i moći će.”
U praksi je bilo malo drugačije.
I pre ograničavanja marži, kilogram kulena je mogao da se kupi za 1.100 dinara, a sada je najjeftinija ponuda nešto manje od 1.200 dinara.
U prodavnicama se može naći i skuplji kulen, pa je zato prosečna cena za kilogram oko 2.000 dinara. Ipak, najskuplji kulen u ponudi je danas malo jeftiniji, pa je prosečna cena 70 dinara niža nego pre mesec dana.
Čvarci su pojeftinili za skoro 11 odsto, a jeftiniji su i slanina, pečenica i svinjska pršuta u vakuumu.
Međutim, najveću razliku, ali po poskupljenju, beleži barena slanina – za kilogram danas treba platiti nešto više od 35 odsto.
Mleko, sir, jaja
Dok je litar dugotrajnog mleka nekoliko dinara skuplji, sveže se može naći za nekoliko dinara manje nego pre ograničavanja marži.
Cena trapist sira je značajno porasla, pa je pakovanje od 450 grama skuplje za petinu - nešto više od 85 dinara.
Pakovanje od deset jaja S klase je jeftinije za 30 dinara – oko 12 odsto manje u odnosu na prvobitnu cenu.
Voće, povrće
Većina namirnica je pojeftinila posle ograničavanja marži.
Najveća razlika je u ceni grožđa, čija se sezona završava. Pojeftinilo je belo, roze i crno grožđe.
Kilogram roze grožđa jeftiniji je za oko 186 dinara, ili nešto više od 44 odsto.
Značajnije je poskupela samo jabuka zlatni delišes - kilogram u proseku košta 26 dinara više.
Brašno, ulje, šećer
Kilogram belog brašna i suncokretovo ulje, namirnice koje se najviše koriste u mnogim domaćinstvima, poskupeli su u proteklih mesec dana.
Najveća razlika se beleži u ceni T-500 brašna, najčešće korišćenog za hleb i peciva - danas jue skuplje za skoro 30 odsto, oko 20 dinara po kilogramu.
Prosečna cena litra suncokretovog ulja porasla je za oko tri odsto.
Palenta, integralno brašno i griz su neki od proizvoda koji su pojeftinili.
Hlebovi, pirinač, testenine
Svih 14 proizvoda koje smo pratili pojeftinili su od kraja avgusta.
Cena pakovanja prezle je niža za 34 odsto, u proseku 27 dinara.
Beli hleb se može kupiti i za skoro 30 dinara manje.
Za oko 20 dinara su jeftiniji i pirinač, testenine, kao i kore za pitu i gibanicu.
Kafa, čaj, sokovi
Zeleni i čaj od nane su jeftiniji za oko 23 odsto, pošto je skupljim vrstama ovih proizvoda cena niža.
Različiti tipovi kafe su poskupeli.
Espreso kafa od 250 grama u proseku košta nešto više od 1.100 dinara, skoro 60 dinara skuplje nego sredinom avgusta.
Pakovanje instant kafe od 200 grama skuplje je za skoro 19 odsto, odnosno 180 dinara.
Slatkiši
Mlečna čokolada od 90 grama skuplja je za oko četiri dinara nego sredinom avgusta.
Sem nje, ostalim proizvodima koje smo pratili, cena je niža.
Sladoled u velikoj kutiji je sada jeftiniji za oko tri odsto - 17 dinara.
Najveća promena je zabeležena u ceni čokolade sa lešnicima - za oko 15 odsto povoljnije nego u avgustu.
Kada se sve sabere
Od 125 proizvoda čije smo cene analizirali, većina je jeftinija nego u avgustu.
Ipak, razlike nisu toliko značajne za kućni budžet.
Prosečno pojeftinjenje je oko 40 dinara po proizvodu - manje od 12 odsto.
Kada je najavljivao ograničavanje marži, predsednik Srbije je govorio i o boljem životnom standardu u Evropskoj uniji.
U zemljama Unije, na minimalnu i prosečnu potrošačku korpu odlazi između 13 i 15 odsto plate, rekao je Vučić.
„Kod nas je između 40,6 i 47,8 odsto. (...) Malo novca ostaje ljudima za druge potrebe.“
Ograničavanje marži neće dovesti do pojeftinjenja svakog od oko 3.000 proizvoda obuhvaćenih Uredbom, već će zavisiti od artikla, objasnio je Vučić.
Najavivši „ogromne“ uštede, rekao je da se očekuje ukupno smanjenje cena za više od 15 odsto.
Međutim, cene 125 proizvoda koje su BBC novinari upoređivali ne ukazuju na tako značajne uštede.
Kada se saberu njihove cene, 19. avgusta bi vas koštali 58 hiljada dinara, a poslednjeg dana septembra biste ih platili oko 2.200 dinara manje - skoro četiri odsto.
Pogledajte i:
BBC
Cene hrane u Srbiji su na oko 95 odsto proseka Evropske unije, dok su plate zaposlenih na oko 40 odsto u poređenju sa članicama EU, ukazuje ekonomista Branimir Jovanović, pozivajući se na podatke statističke agencije Eurostat za 2023. godinu.
REUTERS/BERNADETT SZABO
Vlada Srbije je 28. avgusta usvojila uredbu o ograničavanju trgovačkih marži, a ministar finansija Siniša Mali najavio je da će oko 20.000 proizvoda imati nižu cenu u prodavnicama.
GETTY IMAGES
Za najsiromašnije stanovništvo statistika je još nepovoljnija, pošto te tri kategorije čine više od tri četvrtine minimalne potrošačke korpe, a hrana gotovo polovinu, pokazuju podaci za decembar 2024. godine.
BBC
Zaštita potrošača bila bi unazađena ako bi se usvojio ovakav tekst nacrta, kaže pravnik Jovan Ristić iz organizacije potrošača Efektiva.
Metodologija
Od sredine avgusta svakog dana prikupljali smo podatke o cenama proizvoda sa portala Cenoteka.rs koji objavljuje informacije o maloprodajnim cenama u velikim trgovinskim lancima u Srbiji. Analizirane su cene za više od 120 proizvoda u više kategorija, i to neka od osnovnih životnih namirnica na koje se primenjuje ograničenje marži.
Za svaki proizvod evidentirane su cene u različitim prodavnicama, a zatim je izračunata prosečna cena na dnevnom nivou. Na osnovu tako obrađenih podataka izdvojeni su najrelevantniji artikli i praćene promene njihovih cena tokom posmatranog perioda.
Podaci obuhvataju samo trgovinske lance dostupne na portalu i odnose se na cene u objektima u Beogradu, pa se mogu razlikovati od cena u drugim gradovima ili formatima prodavnica.
Autori
Vizualizacije i dizajn stranice: Teodora Ćurčić
Ilustracije: Jakov Ponjavić
Urednici: Nataša Anđelković i Stefan Veselinović
Urednica BBC Njuz na srpskom: Aleksandra Nikšić
Objavljeno: oktobar 2025.











